Krst postavljen na Zlatištu je velika provokacija za građane Sarajeva, kazao je predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva Fikret Grabovica komentirajući željezni krst koji je u nedjelju ujutro osvanuo na brdu iznad Sarajeva.
U noći sa subote na nedjelju na Zlatištu iznad Sarajeva postavljen je krst koji je tema rasprave bio i prije nekoliko godina. Krst je, kažu, predstavljen u spomen na preko 6500 ubijenih Srba u toku rata. Za građane glavnog grada on predstavlja provokaciju i skupljanje predizbornih poena. U Istočnom Sarajevu komentari su također negativni jer stanovnici smatraju da je ovo jedan vid predizborne kampanje. Oni misle da je potrebno izgraditi spomen na ubijene Srbe na dostojanstven način, a ne kako je to sada napravljeno. Iz OHR-a pozivaju nadležmne organe da ispitaju slučaj i “postupe po zakonu”.
Krst postavljen na Zlatištu je velika provokacija za građane Sarajeva, kazao je u razgovoru predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva Fikret Grabovica komentirajući željezni krst koji je u nedjelju ujutro osvanuo na brdu iznad Sarajeva.
Prema njegovim riječima, podignuti krst ima višestruko značenje.
“Dugo vremena je postojala ideja o njegovoj gradnji. To je jedna velika provokacija, jer su sa tog mjesta ubijani građani Sarajeva i mnogobrojna djeca. Koliko sam upoznat, to zemljište je državno i tu se ne mogu graditi parkovi niti spomen-obilježja, a posebno ne može provokativni krst”, kazao je Grabovica.
Grabovica je napomenuo kako taj potez vidi kao pokušaj izjednačavanja žrtve i agresora. Naime, Zlatište, brdo na planini Trebević iznad Sarajeva, jedno je od mjesta sa kojeg su tokom opsade 1992.-1995. srpski vojnici iz artiljerijskih naoružanja i snajpera pucali na civile i objekte u gradu.
“Oni kažu da je krst kao počast za skoro 6.000 Srba ubijenih u Sarajevu, što je čista laž. Neće im proći ideja da izjednače žrtvu i agresora. Neće proći ni Dukiću (predsjednik Saveza logoraša RS) ni raznim drugim ‘dukićima'”, zaključuje Grabovica.
Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva dodaje kako je krst na Zlatištu i “predizborni potez”.
“Možda je ovo predizborni trik, budući da Dukić radi prema preporukama vlasti RS-a, a budući da je uskoro i završna riječ u slučaju suđenja Ratku Mladiću u Hagu, možda je ovo politički potez. Uglavnom, krst je višestrukog značenja”, kazao je Grabovica te dodao kako se ne smije dozvoliti da građani Sarajeva “gledaju jedan takav provokativan simbol iznad grada”.
Grabovica je pozvao nadležne institucije da poduzmu mjere kako bi se krst uklonio.
“Mislim da trebaju nadležne institucije da se pobrinu da se to ukloni i da se stavi na znanje svima da to ne mogu realizovati na tom mjestu, neka to grade na primjerenijem mjestu”, zaključio je Grabovica.
Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske (RS) Branislav Dukić je početkom ove godine najavio da će izgradnja spomen-krsta na Zlatištu iznad Sarajeva, posvećenog, kako je rekao, ubijenim Srbima u Sarajevu tokom proteklog rata, započeti u septembru ili oktobru 2014. godine.
Predsjedništvo Saveza logoraša RS donijelo je 21. decembra 2013. godine odluku o postavljanju spomen-krsta na Zlatištu, posvećenog ubijenim Srbima u Sarajevu tokom proteklog rata. Iz tog udruženja tvrde da posjeduju dokumentaciju da je državno zemljište na kome će biti izgrađen spomen-krst, površine od 1.056 metara kvadratnih, dodijeljeno Savezu logoraša RS.
Tad je najavljeno da će spomen-krst biti visok 26 metara i da će na njemu biti uklesana imena više od 6.600 Srba, kako su tvrdili u Savezu logoraša RS, poginulih u i oko Sarajeva.
Metalni krst koji je jutros osvanuo na Zlatištu je napravljen od metalne šipke visok oko 10 metara sa oko četiri metra.
Početkom godine brojna udruženja žrtava proteklog rata u Sarajevu oštro su reagovala na najavu gradnje spomen-krsta, nazvavši taj potez najgrubljom provokacijom žrtava rata i najavivši da će spriječiti postavljanje takvog obilježja.
”Naravno da se protivimo izgradnji tog objekta. To je očito dio politike i propagande onih koji ne žele dobro Sarajevu i državi BiH. To je najobičniji prkos žrtvama. Mislimo da je sramota postavljati takvo-spomen obilježje na mjestima sa kojeg su artiljerijom i snajperima ubijani građani Sarajeva. Mi posljednjih mjeseci redovno dobijamo presude suda protiv entiteta RS za nadoknadu nematerijalne štete građanima povrijeđenim tokom opsade Sarajeva. Također, postoje brojne presude Haškog tribunala koje su nedvosmisleno utvrdile šta se to dešavalo u Sarajevu od 1992. do 1995. godine. Nećemo dozvoliti postavljanje takvog spomen-obilježja. Ustat ćemo da se usprotivimo takvoj odluci i to ne samo riječima”, rekla je tada Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, koja je tokom agresije na BiH izgubila nogu.
U Sarajevu je tokom proteklog rata poginulo oko 11 hiljada građana, od toga oko 1.600 djece.
Zlatište, dio planine Trebević, jedna je od najdominantnijih tačaka iznad Sarajeva. Na Zlatištu su se tokom četverogodišnje opsade grada nalazili položaji vojske kojom je komandovao haški optuženih Ratko Mladić. Mnogi civili, građani Sarajeva svih nacionalnosti, ubijeni su snajperskom, mitraljeskom ili vatrom iz teškog naoružanja upravo sa položaja na Zlatištu.
Tokom 2012. godine u Sarajevu su u više navrata organizirani protesti protiv izgradnje spomen-krsta.
