I dok se politički predstavnici jednog, drugog ili trećeg naroda u Bosni i Hercegovini nisu pojavljivali na sjednicama ili su ih napuštali u vrijeme političke krize uoči i nakon podnošenja zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid u Haagu, na ulicama, paralelno, potpuno drugačije slike.

Više stotina poljoprivrednika iz Republike Srpske na autoputu Banjaluka-Gradiška tražili su ostavku Vlade RS i Savjeta ministara BiH, te isplata zaostalih 41 milion maraka subvencija iz prošle godine. 700 miliona maraka za plate administracije, a 60 miliona za poljoprivredu, negodovali su.

Tri dana ranije više od stotinu radnika zeničke Željezare u Sarajevu blokirali su saobraćaj ispred sjedišta Vlade Federacije BiH. Tražili su finansijska sredstva za likvidnost Društva.

“Problemi su što mi više ne možemo dalje živiti. Nit’ imamo školovanje djece, nit’ imamo za sebe da imamo brašna i ulja i šećera”, kazao je jedna radnik Željezare.

No, ko o radnicima misli još, kada ne misli ni o ispunjavanju obaveza koje država ima po rokovima. A dosta ih je. Tako nerad institucija kao posljedica političke krize može proizvesti dodatno kašnjenje u ispunjavanju pet uslova koji su put ka odobravanju isplate iduće tranše po sporazumu sa Međunarodnim monetarnim fondom. Vlada Federacije, federalni parlament, Savjet ministara, državni parlament – svi imaju posla. Osim toga potrebno je i postizanje sporazuma između entiteta o povećanju akciza za naftu i naftne proizvode što je, takođe, kamen spoticanja.

“Imamo predstavnike hrvatskog naroda, političke predstavnike bošnjačkog naroda i srpskog naroda gdje se oni iz različitih interesa bore šta će zapravo biti oporezovano. Do sada smo čuli da će to biti pivo što je potpuno malo nelogično jer se u nekim zemljama vodi kao prehrambeni proizvod, a ispustili ste vino. Protiv oporezivanja vina su Hrvati i Republika Srpska koji imaju velike vinograde, a protiv oporezivanja piva je bošnjačka strana jer je Sarajevska pivara veliki proizvođač. Imate i problem kako će se ti prihodi raspodjeljivati, ja mislim da za sada u nekom narednom periodu neće biti moguće postići kompromis”, kazao je Siniša Vukelić, capital.ba.

Evidentno je i kašnjenje kada su u pitanju obaveze iz ključnih oblasti Reformske agende na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Da bi po sektorima – javnih finansija i fiskalne održivosti, vladavine prava i reforme javne uprave bilo napretka potreban je glas onih za koje nije sigurno kada će se pojaviti u skupštinskim salama. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.