Pred žalbenim vijećem Haškog tribunala sutra će početi sedmodnevna rasprava o žalbama na prvostepenu presudu kojom su na 111 godina osuđena šestorica zvaničnika takozvane Herceg-Bosne.

Sa ovim procesom obnavlja se i pitanje ostaje li hipoteka odgovornosti i na zvaničnicima Republike Hrvatske, te otvara li drugostepena presuda vrata novoj tužbi BiH u ovom slučaju protiv Hrvastske.

Haški tribunal prvostepeno je 2013. šestoricu zvaničnika tzv. Herceg-Bosne osudio na ukupno 111 godina zatvora, kao učesnike zajedničkog zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovao i dio čelnika Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Odbrana najavljuje pobijanje udruženog zločinačkog poduhvata, pogotovo u dijelu koji se odnosi na učešće dužnosnika Republike Hrvatske u udruženom zločinačkom poduhvatu i okupaciji.

“I mi ćemo u svakom slučaju to pobijati. Ono što je na kraju nonsens, to je da za sada postoji ta presuda za zločinački poduhvat u koji je uključena i Hrvatska zajedno sa Hrvatima iz BiH, dok takva presuda nije donesena ni u jednom slučaju kada je u pitanju Srbija“, kazala je Senka Nožica, braniteljica Brune Stojića.

Novinarka Dženana Karup-Druško koja prati slučaj Prlić i drugi smatra da je za hrvatski narod u BiH bitnije da se skine hipoteka njihove uloge u zločinima na području tzv. Herceg-Bosne. Uostalom, u pogledu odgovornosti Hrvatske ova presuda neće donijeti ništa novo, jer, kako kaže, prethodno to dokazuju četiri pravomoćne presude.

“Dakle, peta je presuda. Uopšte više nije sporno da li je Hrvatska učestvovala u ratu u Bosni i Hercegovini ili ne, već šta je značila Herceg-Bosna i kakvi su zločini počinjeni u okviru Herceg-Bosne. Ono što mi možemo očekivati u nastavku mislim da je prije svega pojačavanje političkog pritiska od strane Hrvatske“, navela je Dženana Karup-Druško, novinarka.

A taj pritisak penzionisani general Armije RBiH Sefer Halilović već osjeća, jer navodno protiv njega i nekoliko pripadnika Armije RBiH hrvatski pravosudni organi vode istragu zbog uloge u ratnim zločinima. Halilović kaže da je sve to pokušaj zamjene teza i odgovornosti. Smatra da su, ukoliko bude potvrđeno djelo udruženog zločinačkog poduhvata, vrata za tužbu protiv Hrvatske otvorena.

“Ja sam vidio hrvatsku avijaciju, hrvatske tenkove, HVO to nije imao. Znam i koje su brigade bile – Splitska, Šibenska, Tigrovi, Vinkovačka, Varaždinska, Gardijske brigade, i tačno mogu nacrtati gdje je koja brigada bila. Mi imamo dovoljno dokaza za agresiju Hrvatske nad Bosnom i Hercegovinom“, smatra Sefer Halilović, penzionisani general Armije BiH.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović je, kaže, svjestan da bi mnogi koji su podržali reviziju procesa protiv Srbije voljeli pokrenuti i sličan proces protiv Hrvatske.

“Očekujem da se odbace optužbe za udruženi zločinački poduhvat. To bi bila mjera u kojoj bi mogli tražiti rješenja unutar BiH na jedan primjerniji način nego što smo to do sada radili, ali to nema bilo kakve veze sa zločinima, sa zločincima i žrtvama, jer svako treba individualno da odgovara za zločin koji je počinio na bilo kojem dijelu BiH“, izjavio je Dragan Čović, član Predsjedništva BiH.

Za etničko čišćenje i stvaranje velike Hrvatske u koju bi ušli i dijelovi BiH, nekadašnji premijer tzv. Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, a bivši ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina. Čelni ljudi Hrvatskog vijeća odbrane Slobodan Praljak i Milivoj Petković osuđeni su na po 20 godina, Valentin Ćorić na 16, te Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Podsjetimo, šestorica optuženih dobrovoljno su se predala u aprilu 2004. godine, a u aprilu 2006. počelo je jedno od najdužih i najkompleksnijih suđenja pred Haškim sudom. Ovo su nepravosnažne presude koje bi u drugom stepenu trebalo da potvrdi Žalbeno vijeće. Izricanje presude očekuje se do kraja godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.