Aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) nije ugrožen ukoliko institucije u BiH budu radile svoj dio posla, izjavio je ambasador Lars-Gunnar Wigemark, šef delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH.
On je to izjavio na konferenciji za medije komentarišući neizvjesnot aranžmana sa MMF-om zbog blokade zakona o akcizama.
“Aranžman sa MMF-om nije ugrožen ako institucije budu radile svoj dio posla. Ukoliko ne rade, onda građani moraju biti ti koji će institucije i političare podsjetiti na tu odgovornost, a znamo svi ko je odgovoran. Izbori će vam doći, nije na nama da vam kažemo za koga da glasate”, rekao je Wigemark.
Wigemark je podsjetio političke dužnosnike i lidere političkih stranaka u BiH koji su tokom susreta sa visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini i evropskim komesarom za proširenje Johannesom Hahnom ponovili svoja reformska opredjeljenja, da je došlo vrijeme da dokažu istinitost svojih namjera.
“Ne možete jednu stvar govoriti nama, Evropskoj uniji ili našim partnerima poput MMF-a, a onda nešto drugo pričati i govoriti u zemlji. Postoji jedna riječ za to. Mogu samo pozvati sve institucije da ponovo pokrenu svoj rad i funkcionisanje. Mi ove političke igre sa svoje strane ne uzimamo pretjerano ozbiljno. Čini se da je to jedna igra koju političari između sebe igraju. Kao što sam rekao ranije, ono što ljudima treba u ovoj zemlji su radna mjesta i samo radna mjesta”, podvukao je Wigemark.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH istakao je da je zakon o akcizama sutra na sjednici Vijeća ministara BiH i da je vrlo upitno da li će dobiti zeleno svjetlo, odnosno podršku Saveza za promjene.
“Znate za stavove čelnika Saveza za promjene. Jednostavno neki akteri u čitavom ovom aranžmanu ne žele da čuju argumente Saveza za promjene koji razumije i pitanja iz reformske agende i važnost aranžmana sa MMF-om. Tražili smo kroz ovaj zakon podršku za poljoprivredni sektor u cijeloj BiH, koji je posebno ranjiv nakon adaptacije SSP-a. Dodatno povećanje cijena nafte i naftnih derivata za dodatnih 15 feninga bi dovelo ovaj sektor u vrlo nepovoljan položaj, imajući u vidu i da kasne podsticaji i da su veoma malog nivoa u cijelog BiH”, rekao je Šarović.
Izrazio je spremnost za razgovor sa ključnim činiocima i sa MMF-om kao i sa entitetskim vladama kako bi kroz zakon o akcizama našli rješenje za poljoprivrednike.
“Ne mora se to zvati plavi dizel, ali podrška kojom bi se ublažili negativni efekti povećanja akciza na gorivo, mislim da je to minimum koji bi nas nagnao da podržimo cijeli aranžman”, rekao je Šarović.
Usvajanje novog Zakona o akcizama uslov je za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom MMF, koji je BiH trebala da ispuni do 24. marta, ali je taj rok za ispunjavanje obaveza pomjeren za 31. mart.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
