Baš kao i Dom naroda državnog parlamenta, otežano funkcionira i kolektivni šef države. Dometi vanjske politike BiH su upitni zbog narušenih odnosa u Predsjedništvu, koje je zaduženo za vanjsku politiku. To potkrepljuje i podatak da je za tri mjeseca održana samo jedna sjednica Predsjedništva.
Predsjedništvo BiH je u svojevrsnoj blokadi zbog nepostojanja komunikacije među članovima kolektivnog šefa države. Situacija je pogoršana nakon podnošenje zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije, a, kako tvrde upućeni, komunikacija je utihnula u smjeru Bakira Izetbegovića, kojeg navodno ignorišu Mladen Ivanić i Dragan Čović. To sve ima i ozbiljne posljedice, jer je u tri mjeseca ove godine održana samo jedna redovna sjednica, i jedna vanredna. U Poslovniku o radu jasno piše:
1. U pravilu, Predsjedništvo održava redovnu sjednicu jednom u 14 dana.
2. Na dan održavanja, a prije početka redovne sjednice Predsjedništva, članovi Predsjedništva održavaju međusobne konsultacije.
3. Predsjedništvo se također, zavisno od potrebe, može sastati na vanrednoj sjednici.
Osim sjednica, izostaju i obavezne konsultacije članova Predsjedništva, što može ugroziti i konnzistentnost vanjske politike države. Trojicu članova Predsjedništva na okupu je moguće vidjeti samo prilikom službenih posjeta visokih zvaničnika, a posljednji put taj slučaj je bio prilikom dolaska crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića, početkom marta. U međuvremenu, članovi Predsjednišva djeluju kao slobodni strijelci. Mladen Ivanić tako dogovara svoje posjete, Izetbegović organizira prijeme po svom nahođenju, tako isto i Dragan Čović. Situacija je sada očito eskalirala, ali iskre tinjaju odavno. Počev od osporavanja Dana Republike Srpske, zbog čega je negodovao Ivanić, preko referenduma – što se nije sviđalo Izetbegoviću, i na kraju revizije presude, što očigledno još ljuti Ivanića, koji kao predsjedavajući istrajava na odluci da ne saziva sjednice.
“Mi smo ušli ove godine u utrkivanje i za zauzimanje što boljih startnih pozicija stranaka za izbore 2018. godine, i 2017. ćemo uzaludno potratiti, i nikakvog opipljivog rezultata rada institucija u 2017. godini neće biti“, komentarisao je analitičar Almir Terzić.
A baš su članovi Predsjedništva optimistčno najavili da će u ovoj godini BiH dobiti kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, a Čović i Izetbegović su ubijeđeni da će u maju biti aktiviran i MAP. Istovremeno, predstavnici međunarodne zajednice počinju da uviđaju taktitku domaćih političara.
“Ne možete jednu stvar govoriti nama, Evropskoj uniji, ili našim partnerima poput MMF-a, a onda nešto drugo pričati i govoriti u zemlji. Postoji jedna riječ za to. Mogu samo pozvati sve institucije da ponovo pokrenu svoj rad i funkcionisanje“, kazao je Lars-Gunnar Wigemark, šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.
Predsjedništvo BiH sada nije ni nalik onome sa početka mandata, kada je bilo glavni pokretač optimizma i entuzijazma, a njihova zajednička izjava je pokrenula ubrzani evropski put naše zemlje. Očito je da su se članovi Predsjedništva sada okrenuli nacionalnim i stranačkim interesima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
