Ne smije biti diskriminacije pri zapošljavanju s obzirom na trudnoću ili porodične obaveze - nalažu entitetski zakoni o radu. No, u praksi, sasvim drugačije - trudnoća i majčinstvo "kažnjavaju se otkazom".

Drugi par cipela su naknade za porodilje. Svaki kanton u Federaciji sam odlučuje o njegovoj visini. Pri tome, ta visina ne prati trend povećanja životnih troškova. Istražili smo – da li bi ekonomsko oslabljivanje žena moglo ugroziti natalitet? 

“Ja sam zaista razočarana što sam ostala tad bez posla; što nikad nisam imala ni marke porodiljskog, iako sam radila. Ali ovo je mali grad i ja želim da radim. Ali ako bih ja to sve javno uradila, nikad se više ne bih zaposlila. To je nažalost tako” – ovako počinju, ali ne završavaju svoju priču žene otpuštene tokom trudnoće ili nakon poroda zbog straha od posljedica. Ne žele ni pred kamere. Ne sa identitetom.

“Prvih 6 mjeseci sam bila primljena preko Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji je poslodavcu uplaćivao doprinose za mene. On je bio dužan samo isplaćivati platu. Nakon toga je krenuo moj ugovor na neodređeno. U šestom mjesecu sam dala prijedlog za unapređenje, nešto novo da uradimo, a on je rekao: ‘O tome si trebala razmišljati prije nego što si ostala trudna‘”, priča nam sagovornica čiji identitet je poznat redakciji N1.

Slučaj čeka sudski epilog.

Zakoni o radu oba entiteta su jasni. Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu jer je trudna. Niti joj zbog trudnoće ili porodiljskog odsustva može dati otkaz. Zakon zabranjuje diskriminaciju s obzirom na porodične obaveze. Ali – zakon se i krši.

I to na štetu žena. Sve više otpuštenih trudnica i porodilja za pomoć moli Udruženje “Žene ženama”:

“Doista, veliki broj trudnica nam se javio. Ne samo da ispričaju slučaj da su bile jedna u nizu žena koje su dobile otkaz po saznanju da su ostale trudne ili po rođenju djeteta. Po povratku sa odsustva poslodavac ih nije htio zadržati“, kaže nam Lejla Arnaut, projekt koordinatorica Udruženja “Žene ženama”.

U FBiH se posebna bitka vodi za porodiljske naknade. Poslodavac ih nije dužan isplaćivati. Svaki kanton ima svoja pravila; odlučuje o tome koji će procenat isplaćivati ženi, od plate koju je imala prije poroda.

“Mi nemamo krovnog zakona koji reguliše to pitanje. Mi želimo kroz naše kampanje da se krovni zakon donese i da se zakon spusti na kantone i tako će svi kantoni biti dužni primjenjivati taj isti zakon“, dodaje Arnaut.

U Republici Srpskoj, poslodavci imaju mogućnost da im Javni fond za dječiju zaštitu refundira naknade isplaćene porodiljama. Problem nastaje kada te refundacije kasne, pojašnjava sagovornica. Prosječna Bosanka i Hercegovka u životu rodi dvoje djece, podatak je posljednjeg popisa. Ako ekonomsko slabljenje žena utječe na stopu nataliteta, nameće se pitanje – kome država i poslodavci pripremaju budunćnost?

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.