Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović otvorili su u Hotelu Westin trodnevni međunarodni znanstveni simpozij o jeziku "Bosanski jezik u vremenu".
Bakir Izetbegović je u svom obraćanju istaknuo kako je pitanje jezika jedno od najvažnijih obilježja identiteta jednoga naroda.
VEZANa VIJEST
Kazao je kako su Bošnjaci ostali vjerni svom jeziku iako su “od kraja 15. do kraja 20. stoljeća stvarali djela i na orijentalnim jezicima koji nikada nisu uticali na čistoću maternjeg bosanskog jezika”.
Izetbegović je kazao kako je oko 300 autora iz tog perioda ostavilo raznorodna djela u kojima se jezik tog područja zove bosanski. Upozorio je kako domaće stanovništvo ni za vrijeme Osmanskog carstva nikada nije zaboravilo svoj jezik i zavičaj.
Osim Bošnjaka, bosanskim su jezikom pisali i bosanskim ga zvali pisci drugih narodnih pripadnosti u Bosni, kazao je Izetbegović.
“Zašto je bosanski jezik bio tako rasprostranjen i prihvaćen u narodu?! Zato što je bio temeljen na staroj jezičnoj baštini, na jeziku kakvog nalazimo na mramorima ili stećcima, na onom prvotnom, zatečenom jezičnom stanju”, kazao je Izetbegović.
Ustvrdio je kako jezik određuje nacionalne granice te kako je neprihvaćanje bosanskog jezika “ultimativna prepreka odricanju od velikodržavnih ambicija na račun BiH, njezina teritorijalnog i kulturnog identiteta”.
Prisjetio se kako su Bošnjaci izgubili konstitutivnost iz Ustava iz 1964., pa tako u to vrijeme, sve do 1990-ih, nisu dobili vlastito pravo na jezik. Kazao je kako ohrabruje činjenica da danas 53 posto govornika u BiH govori bosanskim jezikom.
Izetbegović je izrazio nadu kako će ovaj simpozij doprinijeti bržoj implementaciji bosanskog jezika u obrazovni program u Republici Hrvatskoj.
“Neprihvatljivo je da Bošnjaci, druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, nemaju niti po jednom modelu svoj materinji jezik u osnovnim i srednjim školama, sa izuzetkom Islamske gimnazije dr. Ahmet Smajlović”, kazao je Izetbegović.
Naglasio je potrebu stvaranja bilateralnog sporazuma o ovom pitanju.
“Ohrabruje da Zagreb i Hrvatska nisu tijesni za razgovor o bosanskom jeziku, o čemu svjedoči i ovaj simpozij”, poručio je Izetbegović.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, glavni pokrovitelj ovog simpozija, istaknuo je kako je bosanski jezik kroz povijest “bio izbor i legitimacija žitelja BiH”.
“On je podnosio i promovirao sve sličnosti i razlike unutar višekompozitnog i višenacionalnog bosanskohercegovačkog društva”, kazao je Bandić.
Upozorio je kako je bosanski jezik bio gotovo cijelo stoljeće “likvidiran iz javnog komunikacijskog prometa”.
“Sada kada su Bošnjaci napokon jezično i sociokulturno ravnopravni s Hrvatima, Srbima i Crnogorcima, etički i politički je krajnje neprihvatljivo dirati im jezik i osporavati mu ime i egzistenciju”, poručio je Bandić.
Na otvorenju su sudjelovali brojni predstavnici hrvatske i bh. akademske zajednice, veleposlanica BiH u Hrvatskoj Renata Paškalj te predstavnici Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Kulturnog društva Bošnjaka Preporod.
Znanstveni simpozij o jeziku “Bosanski jezik u vremenu” održava se od 21. do 23. aprila u Hotelu Westin, gdje se okupio značajan broj stručnjaka iz regije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
