Intenzivira se priča o izmjenama Izbornog zakona BiH. Uskoro bi Prijedlog HDZ-a mogao u parlamentarnu proceduru. U njemu ni slova o provedbi presude u slučaju Sejdić i Finci, odnosno pitanju zastupljenosti ostalih u institucijama vlasti.

Prijedlog se tek odnosi da se osigura da jedan narod ne bira drugom predstavnika. Ključna je podjela terotiroja po većinskom konstitutivnom stanovništvu.

Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH biraju se na način da se formiraju tri ad hoc izborna područja: A, B i C. Ključni faktor u formiranju područja je posljednji popis.

Područje A čine teritorije s većinskim bošnjačkim stanovništvom. Područje B je s većinskim hrvatskim stanovništvom. Područje C ostale teritorije gdje ne postoji 2/3 jednog konstitutivnog naroda. Jasno je da će teritorije s većinskim hrvatskim stanovništvom, glasati, primjera radi, za Dragana Čovića. Situacija je slična i u području B, kada je riječ o Bošnjacima. Ipak, ako se Hrvati odluče da glasaju za Bošnjaka, i Bošnjak dobije najveći broj glasova u hrvatskom području B, po zakonu neće moći biti član Predsjedništva.

“Za člana Predsjedništva izabran je Bošnjak koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova, nego u području B i C”, piše u prijedlogu zakona.

Posebno je sporan prijedlog izmjena izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH. Situacija je sljedeća: ukupno 58 delegata. 17 Bošnjaka, 17 Hrvata, 17 Srba, 7 Ostalih. Aktuelni Izborni zakon predviđa da se delegati biraju iz ukupno 10 kantonalnih skupština na način: da se iz svake skupštine bira minimalno po jedan predstavnik svakog od konstitutivnih naroda ukoliko, takav predstavnik postoji. Novi Prijedlog HDZ-a i ovo pitanje dijeli na područja. Na primjer:

“17 delegata iz reda Bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Kanton Tuzla bira četiri delegata. Sarajevo četiri. Zeničko-dobojski kanton tri. Unsko-sanski tri. Hercegovačko-neretvanski jednog. Srednjobosanski jednog. Bosansko-podrinjski jednog.”

Izbor srpskih ali i hrvatskih delegata također je određen po područjima. Tako naprimjer u Dom naroda Federacije, neće moći biti izabran Hrvat koji će sjediti u Skupštini Kantona Sarajevo. Niti će ijedan Srbin iz Skupštine Posavskog kantona moći biti izabran da štiti interese Srba u Domu. Stoga, Prijedlog HDZ-a koji se odnosi na delegate u Dom naroda, nije samo Prijedlog izmjene aktuelnog Izbornog zakona, nego znači direktno kršenje Ustava Federacije BiH.

“U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, naovodi se u članu 8. stavu 3, Ustav FBiH.

Dok se Ostali biraju samo iz Sarajevskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Unsko-sanskog kantona. Što bi značilo da Ostali iz Hercegovine ni pod kojim uslovima ne mogu u Dom naroda.

“Imamo problem tumačenja HDZ-a kad je riječ o delegatima u Federalnom domu naroda. Treba pronaći formulu na osnovu broja stanovnika određenog naroda po kantonima na način ne moraju svi kantoni biti zastupljeni u Domu naroda”, kaže Halid Genjac, član Interresorne grupe za izmjene Izbornog zakona.

Izmjene Izbornog zakona bi se mogle naći već na sljedećim sjednicama Državnog parlamenta. Kako saznajemo prvo na sjednici Doma naroda, gdje bi mogle dobiti podršku većine, s obzirom na to da se predstavnici Srba ne protive. U Predstavničkom domu u kojem nije jasno ni ko čini većinu, situacija bi mogla biti komplikovana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.