Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić naglasio je da prvi predsjednik tog bh. entiteta Radovan Karadžić i nekadašnji general Vojske RS Ratko Mladić "zaslužuju poštovanje koje ničim ne bi trebalo dovoditi u pitanje".

“Lično imam vrlo pozitivan stav prema dvojici naših čelnika, i predsjedniku i komandantu. To na bilo koji način ne bih mogao dovesti u pitanje, ni bilo kakvom pošalicom, ali isto tako mislim da je neprimjereno da se komentariše nečiji vic ili šala”, rekao je Savčić Srni komentarišući jučerašnji istup ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Dragana Mektića koji je na sjednici Predsjedništva SDS-a u Bijeljini ispričao vic u kojem je pominjao Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Savčić smatra da je “najbolje uzdržati se od komentara”.

“Mislim da ta dvojica ljudi, prije svega, zaslužuju uvijek samo poštovanje, bez obzira o kakvom se nivou razgovora radi. Vrlo je nezgodno baš sve da komentarišemo. Ne znam kakav je tu bio nivo priče, sadržaj… Teško se sad u nešto uključiti sa strane i uzeti jedan djelić toga, pa onda to komentarisati”, mišljenja je Savčić.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) izrekao je presudu Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) i vrhovnom komandantu njenih oružanih snaga, osudivši ga na 40 godina za genocid i zločin protiv čovječnosti počinjen u BiH.

Karadžić je proglašen krivim za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Presudom je utvrđeno da su u julu 1995. srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, sistematski i planski strijeljale “najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca” iz Srebrenice s genocidnom namjerom da ih unište kao etničku grupu.

On je istom presudom oslobođen za genocid u drugih sedam opština, zbog čega se žalilo Tužilaštvo u Haagu, a žrtve izrazile ogorčenost. S druge strane, u nekim dijelovima BiH, pristalice Karadžića bile su ogorčene visinom kazne.

Karadžićevu odbranu da su zločini iz optužnice bili “izolovani slučajevi”, a da progon nesrba nije bio “politika” srpskog vodstva, sudije su odbacile, zaključivši da je bilo upravo suprotno, te da su “zlodjela bila sistematska i organizovana” i da je Karadžić za njih znao a nije ništa učinio da ih zaustavi ili spriječi.

Na ovu presudu u decembru 2016. pismenu žalbu je uložio Karadžić. U podnesku na 238 stranica, Karadžić je naveo 48 “suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća”, koje su, po njemu, dovele do toga da u martu ove godine bude proglašen krivim. Karadžić smatra, kako se navodi u podnesku, da je “pogrešan proces doveo do nefer ishoda”.

Karadžić je zatražio i da se odbaci žalba kojom su Haški tužioci tražili da mu kazna bude povećana na doživotnu i da bude proglašen krivim za genocid počinjen u sedam bosanskohercegovačkih općina 1992. godine.

Usmeno izlaganje žalbi će biti zakazano naknadno.

Karadžić se u pritvoru nalazi od 21. jula 2008., kada je uhapšen u Srbiji, gdje se krio 12 godina.

Suđenje mu je počelo je u oktobru 2009. godine.

On je Haškom presudom označen kao ključni učesnik u zločinačkom poduhvatu prema nesrpskom stanovništvu, zajedno s komandantom Vojske Republike Srpske (VRS) Ratkom Mladićem, kojem Tribunal sudi za iste zločine. Mladićeva je prvostepena presuda preliminarno najavljena za novembar ove godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.