Nesreća kod Mostara još jednom podsjetila na slične nesreće, koje su se događale u BiH. Nesreća na aerodromu Zalužani kod Banjaluke od prije pet godina još nerazjašnjena.

Prvo se začulo brujanje aviona, pa se na nebu pojavio crni dim, a potom je Cesna E7 SEX Padobranskog kluba Banjaluka bila u plamenu i na tlu.

Ispraćeni uz pozdrav “Vedro nebo braćo” pilot Alen Crnalić, iskusni instruktor i balkanski rekorder u padboranstvu Nemanja Goronja, padobranci Stefan Karanović, Nikola Stević i Srđan Kosić, nisu se vratili. Uzrok nesreće bili su nepropisno održavanje i prepravljanje aviona, upitna ispravnost goriva, te neiskustvo pilota, pokazao je nalaz komisije.

“Oni su koristili autogorivo za avionske motore. Proizvođač motora je u papirima naveo možete to koristiti, ali vam ja neću priznati osiguranje ukoliko se nešto desi, proizvođač se tu ogradio. Puno se nesreća desilo korištenjem toga goriva, a oni nisu izvukli pouku iz toga. I treće što je najkritičnije pilot nije bio dovoljno obučen”, podsjetio je Omer Kulić, predsjednik Komisije.

Za bezbijednost letenja odgovara nastavnik letenja, argumenti su kojim se brani tadašnji predsjednik Padobranskog kluba.

“Nastavnik letenja je Zlatan Crnalić i on je potpisao sve ove testove i napisao da su urađeni stočasovni radovi, da je izvršio probni let aviona i da je avion ispravan”, kazao je Duško Grmuša, predsjednik Padobranskog kluba Zalužani u vrijeme nesreće.

 Zlatan Crnalić je otac smrtno stradalog pilota Alena i današnji predsjednik tog kluba.

“Mi se ne bavimo špekulacijama ko je odgovoran. Tužilaštvo BiH je preuzelo slučaj”, otkrio je Zlatan Crnalić, predsjednik Padobranskog kluba.

Tužilaštvo na osnovu Kulićevog izvještaja nije moglo pokrenuti krivičnu odgovornost. Zahtijevalo je formiranje nove istražne komisije i to 2013. godine. Direkcija za civilno vazduhopolovstvo tražila je vjetačenje tog izveštaja.

“Mi smo dali mišljenje da je potrebno formirati novu komisiju u skladu sa važećim propisima i sa međunarodnim standardima, konkretno Aneksom 13 Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo. To mišljenje je Tužilaštvo uvažilo i poslalo zahtjev Ministarstvu transporta BiH, kao nadležnom organu, da formira novu komisiju koja će istražiti tu nesreću jer, kako su oni naveli u svom zahtjevu, postojeći izvještaj nema elementa za krivičnu odgovornost nekoga”, istakao je Aleksandar Lalović, BHDCA.

Vještačenje je povjereno Saobraćajnom i Mašinskom fakultetu iz Sarajeva. O čitavom slučaju iz Tužilaštva BiH kratak odgovor:

“Predmet je u radu, protiv konkretnih osumnjičenih osoba. Više informacija ili detalja, ne možemo davati.”

Avion koji se srušio u Zalužanim prije pet godina bio je, baš poput i posljednjeg koji je pao u Mostaru, star preko 40 godina.

“Ljudi kažu nisu bitne godine, bitno je održavanje. Međutim, kako nije bitno, strukturu aviona ne možete održavati. Možete motor i te rotirajuće pokretne dijelove, ali ono što je fiksno to možete ponekad pregledati. Bosna i Hercegovina je u avijaciji spala na najniže grane definitivno u zemljama bivše Jugoslavije”, kazao je Kulić.

I avion makedonske Vlade pao je na na tlo Bosne i Hercegovine 2004. godine. U toj nesreći smrtno je stradalo osam ljudi među kojima i drugi predsjednik Makedonije Boris Trajkoviski. Dok je 2012. godine kod Visokog pao avion registrovan u BiH a kojim je upravljao norveški državjanin tada zaposlen u NATO bazi u Sarajevu. U ovoj nesreći nije bilo smrtno stradalih.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.