Političke stranke u Bosni i Hercegovini prošle godine su dobile 18 miliona maraka bespovratnih budžetskih sredstava opština, kantona, entiteta i država.

Ukidanje ili smanjivanje tih iznosa još nije ni palo na pamet vlastodršcima. Financijski izvještaji su pokazali da bi stranke bankrotirale kada bi se oslonile samo sredstva prikupljena od članarine.

Političari su omogućili svojim strankama sigurna primanja iz svih budžeta u Bosni i Hercegovini. Građani su posredno političkim strankama u prošloj godini platili 18 miliona maraka. Opštine i gradovi su iz svojih kasa strankama dali šest miliona i šesto hiljada maraka.

Kantoni su uplatili tri i po miliona, a entiteti zajedno više od šest miliona maraka. Državni budžet olakšan je za 500 hiljada, i još 400 za rad Klubova u Parlamentu. Građani koje smo pitali nisu baš oduševljeni činjenicom da su stranke zagrabili i u njihov džep.

ANKETA

– Je li me ozbiljno pitate kao poreznog obveznika, da li previše troše? Kao nekog od čije plaće oni žive, parazitare? Naravno da previše troše.
-Mislim da trope više nego što bi trebalo. Kad otvorim TV i vidim sve, digne mi se pritisak na 300.
-Mi sitna raja sigurno ne trošimo toliko, ne možemo potrošiti kad ne zarađujemo toliko.
-Bolje bi bilo da potroše na liječenje djece.

Sve političke stranke dostavile su Centralnoj izbornoj komisije financijske izvještaje za prošlu godinu. Koliko im budžetska podrška znači, govore i egzaktni podaci. Na primjer, Stranka demokratske akcije lani je od članarine zaradila tek 99 hiljada maraka, dok je iz budžeta naplatila 3 miliona 400 hiljada.

Dodikov SNSD od članova je naplatio 400 hiljada, a iz budžeta skoro dva miliona. Ništa bolji omjer nije ni u HDZ-u, kojem su članovi uplatili 78 hiljada, a građani posredstvom budžeta milion šesto hiljada. SDP je lani na isti način inkasirao milion 300 hiljada, a od članstva 460 hiljada.

“BiH izdvaja velika sredstva, ali su ti iznosi u regionu još veći. S tim da i region treba da smanjuje. Potpuno ukidanje nije dobro, jer je pitanje kako će se te stranke finansirati. Ovako mi moramo da pravdamo svake godine gdje smo utrošili sredstva“, rekao je Irfan Čengić iz SDP-a.

Kada bi svi nivoi vlasti izdvajali novca koliko sada daju političkim strankama, na primjer, za zapošljavanje mladih, možda bi se makar malo ublažili poražavajući podaci o odlivu mozgova iz zemlje. No, političarima je očito važnije da njihove stranke ne oskudjevaju.

Pošto predstavnike vlasti imenuju stranke, oni i odlučuju da budžeti budu izdašni prema političkim partijama. Zasad jedini koji je ukinuo takav grant je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović i tako uštedio 150 hiljada maraka godišnje.

“Nije normalno da građani ako nisu simpatizeri neke stranke, da je finansira, indirektno preko budžeta do rade. Stranke treba da se finansiraju preko svojih članarina. Stranke i kupuju izbore preko tih para, to odgovorno tvrdim“, rekao je Kasumović.

Stranke redovno šalju financijske izvještaje CIK-u, ali je pitanje koliko su oni objektivni, jer se u njima ne navode takozvani grantovi iz javnih preduzeća. Javna je tajna da se dio milionskih iznosa koliko koštaju predizborne kampanje financiraju i na taj način.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.