Bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predsjednik SDP-a i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija gostujući u Danu uživo na N1 govorio je o 22. maju i godišnjici prijema BiH u Ujedinjene nacije, Izbornom zakonu, setu zakona o akcizama i drugim temama...

“Nakon referenduma kojima je bio par mjeseci prije toga, kad smo praktično već ušli rat, prijem BiH u UN praktično je značio jedan poticaj svima onima koji su vidjeli da se može očekivati da budemo primljeni u svjetsku zajednicu naroda kao građani BiH”, kazao je Lagumdžija za N1.

Lagumdžija je podsjetio da je BiH istom rezolucijom primljena u UN zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom.

“Čak smo mi bili prije primljeni jer se išlo po abecedi. To je možda mali paradoks kad se podsjetimo. Tada smo bili primljeni na isti način, imali smo isti status, tretirani smo na isti način kao nove države. Danas, 25 godina nakon toga, Slovenija je već ‘stara’ članica EU, Hrvatska je nova članica EU… Danas je svijet bitno drugačiji nego što je bio prije 25 godina. To je vrijeme raspada Sovjetskog saveza, vrijeme kada bipolarni svijet raspada, kada se stvorio jedan vakuum i kada je Amerika jedina supersila u svijetu, kad aje Eu u jednom velikom zamahu. Da su današnji odnosi 1992. bili, ni Slovenija ni Hrvatska ni BiH ne bi bili primljeni u UN”, kazao je Lagumdžija.

On je dodao da ima hiljadu razloga zbog kojih je BiH u zaostatku za Slovenijom ili Hrvatskom.

“Bila je velika neizvjesnost da li će BiH da opstane. Nekoliko mjeseci nakon toga, bio sam u Ženevi kao potpredsjednik Vlade RBiH, na prvom skupu koje su organizovale Ujedinjene nacije da bi se humanitarno pomoglo BiH, u sedmom i osmom mjesecu 1992. godine Sjećam se tada,  kad sam se vraćao u Sarajevo, da su me prijateljski i dobronamjerno pitale moje kolege, ministri vanjskih poslova i predsjednici vlada ‘a što se vraćaš u Sarajevo kad Sarajevo će vjerovatno pasti za koji mjesec i kada će se vaša država praktično raspasti”, kazao je Lagumdžija.

On je kazao da uloga međunarodne zajednice u periodu od 1992. do 1995. godine nije svijetla strana historije UN-a.

“Godinama nakon toga pa i danas se izvlače pouke činjenja ili nečinjenja UN-a u BiH. Da nismo bili primljeni u UN, mi sigurno danas ne bismo bili država. Slažem se da je historija UN-a i međunarodne zajednice u Bih u ratu 1992-1995. je historija sramnih dijelova te prošlosti za pojedine institucije međunarodne zajednice i ponekih država. Bez prijema BiH 22. maja 1992. godine u UN mi bismo sigurno ušli u još veći zločin i grublji rat, veće žrtve. Danas države BiH ne bi bilo, bio bi samo jedan veliki zločin u kojem bi, bojim se, neki zločinci bili pobjednici i živjeli bi u mnogo nepravednijem svijetu nego što živimo danas. Živimo u državi koja nije država za koju smo se borili 1992. godine”, kazao je Lagumdžija.

O evropskom putu

“BiH može ići različitim pravcima i različitim brzinama. Kada je u pitanju EU i NAto, mi idemo u dobrom smjeru, ali idemo jako sporo. Nema dileme da smo u zastoju kada je u pitanju evropski put. Ne treba biti toliko nesretan zato što postoje vremena kada smo išli brzo u pogrešnom smjeru, kada smo se udaljavali od svih procesa. Nezadovoljan sam ovim što se dešava u društvu, ali moramo učinit sve da se ubrzaju procesu. Nema političke volje”, kazao je Lagumdžija.

On je izrazio bojazan da su na bh. političkoj sceni političari koji nemaju kapacitet da pregovaraju između sebe, a kamo li sa predstavnicima međunarodne zajednice.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.