Nakon šestosatne sjednice Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, održane 8. jula 2017. godine bez utvrđenog dnevnog reda, i dalje izostaju zvanični stavovi Predsjedništva Sabora o tome – postoji li stvaran dubinski raskol između Sabora i Rijaseta, te šta je njegova suština.
Član Sabora Islamske zajednice u BiH Amila Alikadić-Husović jedina je za N1 pristala govoriti o dešavanjima tokom posljednje sjednice Sabora. Tvrdi da ne postoji lični sukob na relaciji reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović – predsjednik Sabora Hasan Čengić već različita mišljenja o novom/starom broju muftijstava u zemlji i dijaspori.
“Dakle, prijedlog Sabora, odnosno Rijaseta je bio određen broj muftijstava kakav je bio i ranije, dok su gospodin Čengić i drugi ljudi, članovi Sabora, zagovarali da treba povećati broj muftijstava. S obzirom da Islamska zajednica nije finansirana iz budžeta nego samo iz onih sredstava koja se prikupe iz članarine Islamske zajednice i eventualno nekih skromnih donacija mi smo mišljenja da nismo u stanju da finansiramo toliki broj muftijstava da bi to odgovorilo onom zadatku koji muftijstvo ima kao rednji nivo vlasti u Islamskoj zajednici“, navela je Amila Alikadić-Husović, član Sabora Islamske zajednice u BiH.
Većina sabornika, tvrdi Alikadić-Husović, iz više su razloga namjeravali raspravljati o radu Predsjedništva Sabora.
“Mi bismo htjeli da nešto drugo pokrenemo, da malo drugačije vidimo stanje naših imama, vjerske obuke i slično. I zbog toga smo samo zahtijevali da se vidi na sjednici kakao radi Predsjedništvo Sabora jer je predsjednik Sabora samo primus inter pares, dakle, prvi među jednakima i ništa drugo“, dodala je.
VEZANE VIJESTI
Rijaset nije obavješten o terminu nove sjednice Sabora. Savjetnik za medije reisu-l-uleme navodi da Rijaset ne želi komentarisati ni stavove naših sagovornika niti medijske navode o sporenjima Kavazović-Čengić.
“Reisu-l-ulema samo traži od sabornika i od rukovodstva Sabora da osiguraju da Sabor funkcioniše, da se odluke ili prijedlozi odluka koji dolaze tamo usvajaju i da to sve rade u skladu sa Statutom i Ustavom Islamske zajednice”, rekao nam je Muhamed Jusić, savjetnik reisu-l-uleme za medije.
Nedžad Latić, novinar i publicista, koji se dugo bavi analizom stanja u Islamskoj zajednici, govori o Hasanu Čengiću kao vrlo moćnoj ličnosti u islamskom svijetu od kojeg će zavisiti razvoj dalje situacije. Kroz primjer neujednačenosti plata imama – govori i o necentralizovanom sistemu kao problemu Islamske zajednice u BiH.
“Desetorostruko je u većim gabaritima veći problem sukob Čengića i Kavazovića nego što su paradžemati. Zašto je Hasan Čengić postao predsjednik Sabora – pa zato što je pitanje računa, predsjednik Sabora je supotpisnik računa Islamske zajednice, posebno računa koje Islamska zajednica ima vani. Kakve muftije, kakvi bakrači“, naglasio je Nedžad Latić, novinar i publicista.
Na naše pitanje da li možemo kroz to posmatrati ovu prizmu broja muftijstava je rekao: “Pa Islamska zajednica je potpuna kopija Stranke demokratske akcije, faktički to je režim. Koliko ima kantona, toliko ima muftijstava. Oni se nisu uopšte potrudili da kreiraju svoju Islamsku zajednicu“.
Odgovor na naše upite o dešavanjima na posljednjoj sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH i navodima o netrpeljivostima na relaciji reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović – predsjednik Sabora Hasan Čengić, nismo dobili ni iz Kabineta reisu-l-uleme niti od Predsjedništva Sabora. Kao komentar cjelokupne situacije na snazi je posljednje saopštenje reisu-l-uleme u kojem poziva na jedinstvo i očekuje od Sabora da usaglasi stavove sabornika oko dnevnog reda i obezbijedi nesmetan nastavak zasijedanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
