Pelješki most će se graditi, a razgovori sa BiH nastaviti. Stav je ovo premijera Hrvatske, Andreja Plenkovića. Tvrdi, o tome se razgovaralo na zajedničkoj sjednici Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske u julu u Sarajevu.

”Sve što Hrvatska radi radi sukladno međunarodnom pravu. Most će naravno biti izgrađen na teritoriju unutrašnjih voda Hrvatske koje su nesporno hrvatske, koje po bilo kojem aspektu međunarodnog prava mogu biti jedino i uvijek samo hrvatske. Istovremeno, prema međunarodnom pravu neškodljiv prolaz hrvatskim morskim prostorom za sve brodove koji plove u i iz Neuma je zagarantovan, tehnički gabariti mosta su takvi, upravo onakvi kako je sugerisala BiH prije više od deset godina. Prema tome, ovo je pitanje koje ne treba politizovati”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Da se pravo, posebno ono međunarodno mora poštovati, jasno poručuje i ministar civilnih poslova BiH. Ipak, ističe da ne postoji dokument na osnovu kojeg bi Hrvatska mogla nastaviti s projektom Pelješki most.

”Nema nijednog potpisanog dokumenta od strane Vijeća ministara, nadležnog ministarstva ili Predsjedništva BiH koji Hrvatskoj daje zeleno svjetlo za izgradnju takvog mosta. Dokumenti koje su sačinile radne grupe nisu validni i na osnovu njih se ne može graditi takav most”, poručio je Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH.

Osim toga, pojašnjava Osmanović, granica između BiH i Hrvatske na moru je neuređena. To znači da se nikakav objekat ne može graditi dok se pitanje granice ne riješi. To su, kaže, morali znati u Evropskoj komisiji kad su odobrili sredstva za izgradnju Pelješkog mosta.

”Mislim da je ishitren potez i Evropske unije koja je dala finansijska sredstva u pogledu izgradnje Pelješkog mosta. Ja se nadam, očekujemo da se podupiru dalji razgovori između nadležnih institucija dvije države, da dođemo do jednog kompromisnog rješenja a to je da vidimo na koji način će Hrvatska riješiti pitanje povezivanja svojih obala a ne sprečavajući direktnu povezanost BiH sa otvorenim morem”, kazao je Osmanović.

I BiH i Hrvatska pozivaju se na UN-ovu Konvenciju o pravu mora, čije su dvije zemlje potpisnice. U svojim stavovima ističu i saradnju u dobrosusjedskom duhu. Onom koga su zajednički sastanci prepuni, a na konkretim potezima u rješavanju problema izostaju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.