Fakultet islamskih nauka u Sarajevu ovih dana je obilježio 40 godina svojeg postojanja i djelovanja. U četiri decenije on je predanim, temeljitim i često neupadljivim radom izrastao u visokoobrazovanu instituciju čiji radi i djelovanje se cijene od Mašrika do Magriba, te posebno diljem Evrope i Amerike.
U intervjuu za bh. informativni servis INS, dekan FIN-a prof. dr. Zuhdija Hasanović govori o 40. godišnjici Fakulteta, planovima za budućnost, o položaju muslimana u Evropi i svijetu i njihovim perspektivama, te uopće o čovjeku današnjice.
INS: Uvaženi profesore Hasanović, ovog mjeseca navršilo se 40 godina Fakulteta islamskih nauka na čijem ste čelu. U kakvom je ozračju Fakultet dočekao ovaj značajni jubilej i kakve poruke nosi u našoj stvarnosti?
ZUHDIJA HASANOVIĆ: Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu je napunio 40 godina svoga djelovanja i kao mnoge druge ustanove, pojedinci i narodi, u našoj domovini, prošao je vrlo buran period svoje povijesti.
Iza njega je, prije svega, period od 32 godine apstinencije (od 1945. do 1977.) kada na prostorima Balkana nije bilo visokoobrazovne islamske ustanove, što je jedinstven slučaj u višestoljetnoj povijesti visokog islamskog obrazovanja na ovim prostorima i kada, s druge strane, postaje sve jača težnja muslimana ovih krajeva da imaju na svome tlu islamsku naučno-obrazovnu ustanovu, koja kroz inicijativu rukovodstva Islamske zajednice, prije svega reisul-uleme Sulejman-ef. Kemure, zatim njegovog nasljednika reisu-l-uleme Naim-ef. Hadžiabdića, vrsnih intelektualaca Husein-ef. Đoze i akademika Hamdije Ćemerlića te uz moralnu i finansijsku podršku muslimana Balkana konačno biva i realizirana.
Otvoren je Islamski teološki fakultet i kroz prvih petnaest godina zbog društveno-političkih prilika koje mu nisu bile nimalo naklonjene, štaviše, tadašnja vlast je nastojala marginalizirati i maksimalno obezvrijediti vjeru i vjerske institucije, prolazi veoma težak period stabiliziranja i dokazivanja neophodnosti svoga djelovanja, nakon čega nastupa agresija, devastiranje zgrade u kojoj je do tada radio, ali i one u koju se u međuvremenu preselio, 1425 dana opsade grada Sarajeva, svakodnevno granatiranje i ubijanje nastavnika, studenata i svršenika Fakulteta.
Nakon svih tih iskušenja koja je preživio Fakultet odlučno uz sve svoje zaposlenike, bezrezervnu podršku rukovodstva Islamske zajednice i finansijsku pomoć muslimana i muslimanki u domovini i inozemstvu koji kroz zekat i sadekatul-fitr omogućavaju razvijanje studijskih programa i širenje ukupnog djelovanja Fakulteta.
Ponosni smo na pređeni put i ostvarene uspjehe, zahvalni svima onima koji su to omogućili, ali i kritički se osvrćemo na sve propuste i mogućnosti poboljšanja koja u narednom periodu, uz Božiju pomoć, moramo ostvariti.
INS: Koliko je, gledano iz današnje perspektive, bio važan potez kojeg su prije 40 godina napravili tadašnji prvaci Islamske zajednice zalažući se za osnivanje tada Islamskog teološkog fakulteta, a danas FIN-a? Kome imamo najviše zahvaliti što ova visokoobrazovna ustanova postoji danas?
ZUHDIJA HASANOVIĆ: Kao što je cijenjeni reisul-ulema dr. Husein-ef. Kavazović istakao u svome govoru na Svečanoj akademiji kojom smo obilježili 40 godina djelovanja osnivanje Islamskog teološkog fakulteta je bilo izuzetno značajno s ciljem očuvanja i jačanja duhovnog i nacionalnog identiteta muslimana na ovim prostorima, ali i s težnjom izgradnje institucija koje će kontinuirano brinuti o svome narodu, njegovoj vjeri, kulturi, tradiciji i korijenima; institucija koje će, prije svega, kroz nastavni proces, naučno-istraživački rad, ali i kroz ukupno djelovanje svojih nastavnika i saradnika vraćati duhovne i moralne vrijednosti u otuđeni i materijalizirani svijet tadašnjice.
Osim već spomenutih najviših velikodostojnika Islamske zajednice rahm. Sulejman-ef. Kemure i rahm. Naim-ef. Hadžiabdića koji su dali snažnu institucionalnu osnovu ovom projektu te već spomenutih muslimanskih intelektualaca Husein-ef. Đoze i akademika Hamdije Ćemerlića, koji su uz institucionalni pružili i vrlo značajan intelektualni doprinos, važno je u sačinjavanju prvog Nastavnog plana i programa Islamskog teološkog fakulteta i njegovom realiziranju u takvim nepovoljnim vremenima istaći doprinos: akademika Mehmeda Begovića, Nerkeza Smailagića, Muhameda Hadžijahića, Hamida Hadžibegića, Sulejmana Mašovića, hfz. Ibrahima Trebinjca, dr. Ahmeda Smajlovića, dr. Jusufa Ramića, dr. Midhata Riđanovića i asistenta-predavača Hilme Neimarlije.
Kompletan intervju možete pročitati ovdje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
