Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je predstavnike opozicionih stranaka na sastanak u subotu na kojem bi razmatrali pitanje rada Suda i Tužilaštva BiH. Međutim, opozicija je odbila poziv.

Dodik je za blokadu rada pravosudnih institucija dok se ne donesu adekvatna rješenja nadležnosti – opozicija ima namjeru kroz izmjenu zakonskih rješenja sve predmete ratnih zločina sa Suda i Tužilaštva BiH prebaciti u nadležnost entiteta. Reagovao je i OHR. Ali i struka.

Neselektivna pravda; osuđivanje isključivo Srba za ratne zločine; bojkot rada Suda i Tužilaštva; oduzimanje nadležnosti – tek su neke od izjava koje su proteklih dana izgovorili politički predstavnici iz Republike Srpske. Od namjera da derogiraju državne pravosudne institucije, ne odustaje ni pozicija ni opozicija. No, svako na svoj način.

“Ovako više ne može. Sud i Tužilaštvo BiH dobijaju potpuno negativnu ocjenu kada su u pitanju ratni zločini, posebno nad srpskim narodom i mi moramo donijeti takva rješenja koja će pomoći da oni ljudi koji su ubijali Srbe konačno dobiju zasluženu zatvorsku kaznu“, istakao je Branislav Borenović iz PDP-a.

Iz OHR poruka: jednostrane odluke kojima bi se suspendovale ili ograničile nadležnosti i odluke bh. pravosudnih institucija bile bi protuustavne i neprihvatljive. A neprihvatljivo je, kaže Senka Nožica, izjaviti kako Sud BiH osuđuje uglavnom Srbe – ili kako ne osuđuje pripadnike Armije Bosne i Hercegovine. Jednostavnim upitom – za jedan dan – dođe se do podatka o 31. oslobađajućoj, uglavnom drugostepenoj presudi Srbima za ratne zločine.

Savo Babić – drugostepena, Aleksandar Cvetković – drugostepena, Radoman Fundup – drugostepena, Milan Gavrilović – provostepena, Blagoje Golubović – prvostepena , Grujić Slobodan – drugostepena , Zoran Janković – drugostepena , Gojko Kličković – drugostepena, Mladen Drljača – drugostepena, Jovan Ostojić – drugostepena, Radoje Lalović – drugostepena, Soniboja Škiljević – drugostepena, Momčilo Mandić – drugostepen, Zoran Marjanović – drugostepena, Radomir Marković – drugostepena, Mile Kušić – drugostepena, Dragan Božović – drugostepena, Saša Perković – drugostepena, Radomir Gluhović – drugostepena, Pero Radović – drugostepena, Ilija Vukašinović – drugostepena, Miloš Vukašinović – drugostepena, Dragan Nešković – drugostepena, Zoran Ilić – drugostepena, Milan Perić – drugostepena Momir Peleš – drugostepena, Spasoje Doder – drugostepena, Predrag Terzić – drugostepena, Aleksandar Cerovina – drugostepena, Goran Popović – drugostepena, Srpko Pustivuk – drugostepena ili s druge stane – nizom imena pripadnika Armije, osuđenih po komandnoj odgovornosti: Šefik Alić – komandant bataljona iz Bužima, Hanefija Prijić Paraga – komandant bataljona iz G. Vakufa, Zijad Kurtović – komandant vojne policije Drežnice, Nihad Vlahovljak – dio komande 9.bbr, Nihad Bojadžić – zamjenik komandanta Specijalnog odreda za posebne namjene, Senad Dautović – načelnik SJB Bugojno, Nisvet Gasal – upravnik logora Iskra, Terzić Albina – zločini nad Srbima u Odžaku.

Jasno je, ističe Nožica – da politika ne ulazi u suštinu procesa. Bitni su optužnica i presuda – na tome se prikupljaju politički poeni.

“Ja zastupam i u RS i u Federaciji, pred kantonalnim, općinskim sudovima i mogu reći da u predmetima ratnih zločina Sud BiH tome pristupa na najodgovorniji način. Mi smo dobili dobar Sud i Tužilaštvo a političari se njega boje, ne radi ratnih zločina nego organizovanog kriminala i onoga zbog čega oni jednog dana mogu doći pred taj Sud“, navela je Senka Nožica.

Šta bi se desilo ukoliko bi svi predmeti ratnih zločina bili ustupljeni okružnim, odnosno kantonalnim pravosudnim institucijama, umjesto državnim?

“Desilo bi se upravo ono što se i dešava, ti sudovi imaju nadležnost da sude za ratne zločine a ja ne znam nijedan predmet da su presudili“, dodala je Nožica.

“Niži sudovi, odnosno niže pravosudne institucije, uopće nemaju kapacitet one razine koje imaju Sud i Tužiteljstvo BiH počevši od Odsjeka krivične odbrane, Odsjeka za pružanje podrške svjedocima pod prijetnjom i drugih zaštićenih svjedoka, zatim poznata i dobra praksa Suda BiH sa žrtvama ratnih zločina, ispitivanje svjedoka putem videolinka“, kazao je Enis Omerović, profesor međunarodnog prava.

Bivši sudija Ustavnog suda BiH, Krstan Simić kaže – zbog odugovlačenja i činjenice da su od rata prošle više od dvije decenije – brojni ratni zločini nad svim narodima, ostat će neprocesuirani. U tom kontekstu – poručuje treba pronaći rješenje kako rasteretiti državno pravosuđe ustupajući određene predmete – ali takva rješenja ne trebaju da se dogovoraju u raznim salama, gradilištima kako rade pojedini – nego unutar institucija.

“Uz napomenu da bi zajednica, društvo, ukoliko je zaista zainteresirana da donese pravdu žrtvama i rodbini žrtava, morali pristupiti jednom radikalnijem finansiranju povećanju broja sudija, stvaranjem tehničkih uslova, istražitelja kako bi se to privelo kraju jer nažalost do sada pitanje ratnih zločina je postala jedna politička tema“, naveo je Krstan Simić, bivši sudija Ustavnog suda BiH.

Iz Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine bez komentara.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.