Ubrzo po objavljivanju odluke katalonskog parlamenta, pojavio se navodni tweet premijerke Republike Srpske Željke Cvijanović, u čije ime ime je na engleskom jeziku napisano da je Parlamentu uputila prijedlog, prema kojem bi Republika Srpska mogla biti prva zemlja koja će priznati nazavisnost Katalonije.

Ova objava na Twitteru ubrzo je demantovana iz kabineta Cvijanović:

“Povodom pojavljivanja navodnog naloga na društvenoj mreži Twitter pod imenom predsjednice Vlade Republike Srpske Željke Cvijanović, obavještavamo javnost da predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ne posjeduje nijedan nalog na društvenim mrežama niti postoji ovlašćeno lice da u ime predsjednice Vlade Republike Srpske Željke Cvijanović uređuje bilo kakav nalog na društvenim mrežama”.

Premijerka Cvijanović je dan prije proglašenja nezavisnosti španske pokrajine u intervjuu za N1 odgovorila na pitanje – da li Republika Srpska prati situaciju u Kataloniji, obzirom da u dokumentima SNSD-a i dalje stoji namjera raspisivanja referenduma o otcjepljenju od Bosne i Hercegovine.

“Nisam primijetila da je Vlada usvojila bilo koje dokumente, možda vi to bolje znate nego mi, koji su tog tipa dokumenti. Ovdje ne treba zamjenjivati teze. Sve političke partije imaju pravo da usvajaju dokumente i političke želje kako oni to vide. To nisu odluke institucija RS”, kazala je entitetska premijerka.

Stručnjaci za geopolitiku i međunarodne odnose sada čekaju da li će se situacija u Španiji nastaviti razvijati unutar institucija, ili je moguće da će sve eskalirati upotrebom sile.

“Da se sadašnje vodstvo Katalonije povuče iz španske politike, moguće čak i sa španske teritorije, pa da se djeluje eksteritorijalno. Sigurno je da niko za sada ne podržava nezavisnost Katalonije, tako da je pitanje da li će ona funkcionisati po principu turske republike Sjeverni Kipar, koju je priznala jedna zemlja, a Kataloniju teško da će priznati ijedna zemlja”, poručuje Miloš Šolaja, stručnjak za međunarodne odnose.

Sada može uslijediti katalonski zahtjev za prijem u UN, i prepiska sa mnogim državama i međunarodnim institucijama, a s druge strane će Španija to pokušati blokirati. Šef diplomatije Srbije, Ivica Dačić, potez Barselone poredi sa proglašenjem nezavisnosti Kosova.

“Isti je put Kosova i Katalonije, samo je problem u tome što u ovom slučaju velike sile ne podržavaju Kataloniju, a u slučaju Kosova je bio drugačiji interes. Neće valjda svet da se zasniva na tome da li vas vole ili ne vole velike sile, već mora da se zasniva na međunarodnom pravu”, smatra Dačić.

Neizvjesnost je ono što trenutno obilježava situaciju na Pirinejskom poluotoku, ali za pojedine analitičare odluka Katalonije o nezavisnosti rezultat je dugogodišnjeg nezadovoljstva unutar Španije.

“Oni su uvijek pokušavali da dođu do veće samostalnosti, što im nije uspijevalo. Posbeno su živjeli pod represijom. Ovaj termin koristim, zato što po međunarodnom pravu ukoliko dugo živite pod represijom određenog sistema, možete zatražiti samostalnost”, tvrdi Slaven Kovačević, stručnjak za geopolitiku.

Katalonija, koja je od 17. vijeka u sastavu Španije, ima burnu istoriju ratova. U miru sa Špancima živjela je 50-ak godina, da bi polovinog istog vijeka krenula u Katalonski rat, u koji se uključila Francuska. Ishod ovog sukoba bila je podjela Katalonije između Francuske i Španije. Kovačević pita šta će se dogoditi da dijelom Katalonije koji je i danas u Francuskoj.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.