Tezu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o referendumu o samostalnosti Republike Srpske u ovom trenutku ne podržava ni Beograd, ni Rusija niti bilo koja druga država, rekao je u intervjuu za Anadoliju Mladen Bosić, zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zvaničnik SDS-a.

Bosić je komentirao i najavu vladajuće većine u RS-u o traženju poništenja odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH.

“Kada su raspisivali referendum, to je očito bila želja tog trenutka da se pokaže namjera o nekoj drugoj vrsti odnosa unutar BiH, donosno poništavanju odluka o Sudu i Tužilaštvu BiH kao nečega što zaista i nema u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a što je kasnije na neki način postala realnost i nametanjem od visokih predstavnika, ali potom i potvrdom toga u Parlamentarnoj skupštini BiH kao naknadnom odlukom oko toga. Ja moram da napomenem da su upravo predstavnici SNSD-a, odnosno sadašnje vlasti u RS-u tada potvrdili tu odluku visokog predstavnika o proglašenju zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH. SDS, čini mi se, tada nije glasala za tu odluku”, naveo je Bosić.

Zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma PS BiH naglašava da je predsjednik RS-a “u tom trenutku kada je očekivao da je to politički produktivno, da se prikaže kao veliki borac za vraćanje oduzetih nadležnosti pokrenuo inicijativu u Narodnoj skupštini RS-a da se raspiše referendum o poništenju Suda i Tužilaštva BiH”.

Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH – politikanstvo

“Mi smo upozoravali da to nema smisla i da neće biti proveden taj referendum. Na neki način je sve uradio da prikaže nas kao nekoga ko se boji da se provede taj referendum. Sada mu je to došlo na naplatu. Ja mislim da čak i ovaj sastanak u Beogradu kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nije slučajan tajming, jer odmah poslije toga ide i inicijativa o poništenju odluke o referendumu. A, ono što je interesantno je da iako je Dodik predložio da ide taj referendum, sada poništenje tog referenduma predlažu klubovi poslanika koji podržavaju vlast RS-a. Znači, Dodik je kada se trebalo isprsiti bez ikakvih posljedica, on je bio predlagač, a kada se treba povući, ispred sebe gura one kojima izdaje naredbe. To nije uredu, ustvari, oni će razotkriti da uopšte ne postoji konzistentna politika ovdje”, cijeni Bosić.

Naš stav, rekao je Bosić, misleći na predstavnike Saveza za promjene, “je bio uz upozorenje da ne rade to, da ukoliko institucije donesu bilo kakvu odluku ta odluka treba da bude provedena”.

“Oni su sada pokazali da nemaju hrabrost i da je čitava politika koju vode ustvari politikanstvo koje nema jasan cilj i jasan put iza sebe. Ja se nadam da će građani shvatiti to kako jeste”, zaključio je Bosić.

Bosić je komentirao i to da li bi u slučaju da se referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH i proveo u RS-u bilo moguće da se negiraju dosadašnje odluke koje su donijele te pravosudne institucije.

“Na neki način to je slika da se kroz ove manje referendume priprema teren za veliki referendum. Ova situacija u Španiji i ono što se dešava u Barceloni, zapravo ovo što se sada dešava tim povodom, otprilike jasno pokazuje kakva bi bila sudbina bilo kakvog takvog pokušaja od RS-a u situaciji kada vas niko ne podržava. To isto je i o Dodikovoj tezi o referendumu o samostalnosti RS-a. Carles Puigdemont je završio u Briselu, kao neko ko je pobjegao, a Dodik bi sasvim sam siguran u ovakvoj situaciji završio u Rusiji pokušavajući da traži azil. To je svima jasno. To je jasno i Dodiku i zato je sada svima jasno da ta priča ili taj dio političke istorije oko referenduma prestaje da ima ikakav smisao. Sasvim sam uvjeren da će Dodik sve manje i manje pominjati politiku koju je do sada vodio i način na koji je do sada vodio politiku”, rekao je Bosić.

Blokade izbornih rezultata bi proizvele haos

On je istakao da je ubijeđen da Dodik ima u planu da raspiše referendum prije opštih izbora u BiH, ali neki koji će biti simbolične vrijednosti kao što je bio referendum o nepriznavanju odluke o ukidanju Dana RS-a prije prošlih lokalnih izbora.

“On je na osnovu toga uspio da podgrije emocije i atmosferu i na osnovu toga dobio glasove. Ako se to pokazalo produktivno tada, sasvim sam ubijeđen da će to pokušati i sada kada mu je mnogo važnije, jer je i njegova koža i politička budućnost u pitanju. Vidim da se otprilike pipa neka formulacija oko NATO-a, da se pipa formulacija oko nekih drugih manje bitnih stvari. Uglavnom ovdje je bitno provesti nešto što bi ponovno prikazali kao pripremu za onaj veliki referendum”, istakao je Bosić.

Neprovođenje, odnosno neimplementacija izbora u BiH 2018. godine bi, smatra Bosić, bio vrhunac političke krize”.

“Ali, ja drugačije gledam na to. Imam drugačije informacije oko toga. Izbori će se provesti. Nema načina da se izbori ne provedu. Ono što je u pitanju, jeste da li će poslije toga biti moguće formirati vlast. Na osnovu razgovora sa nekim članovima Centralen izborne komisije BiH sam dobio uvjeravanja da će biti vlast formirana na osnovu sadašnjih propisa. Znači da ne postoji mogućnost blokade od bilo kojeg faktora da vlast ne bude formirana. Prema tome, naše dosadašnje teze da će biti blokada formiranja vlasti nisu na čvrstim nogama. One se obično baziraju na nekoj vrsti prijetnje od HDZ-a BiH ili hrvatskih predstavnika da neće dozvoliti formiranje vlasti. Međutim, koliko sam shvatio Dom naroda Parlamenta FBiH na koji se to prvenstveno odnosi može funkcionisati sa većinom koja bi se formirala i bez tog dijela političara koji prijete blokadom. Nije toliko opasna situacija kako se izgleda pokušava predstaviti u javnosti”, stav je Bosića.

Predsjedništvo BiH: Posredan izbor u FBiH u RS-u neposredan

S druge strane, cijeni Bosić, “ukoliko bi zaista došlo do neke vrste blokade i načina blokade to bi značilo neizvjesnu budućnost, odnosno to bi značilo veliku bezbjedonosnu prijetnju u BiH”.

“Nije moguće da čitava Bosna i Hercegovina funkcioniše na način na koji funkcioniše Mostar. Mnogo unutrašnjih tenzija bi se vrlo brzo razvilo oko takve situacije. To bi postala prijetnja da čitava situacija eksplodira praktično bilo bukvalno, bilo preneseno. To bi bila vrlo opasna situacija za koju sam siguran da će bilo ko teško preuzeti odgovornost za posljedice toga“, naveo je Bosić.

O tome da li je u ovom trenutku kroz izmjene Izbornog zakona BiH nužnije ispoštovati odluku Ustavog suda BiH u smislu načina izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH ili u to uvrstiti i način izbora članova Predsjedništva BiH na čemu insistira HDZ BiH Bosić je rekao da “svako ima svoj prioritet”.

“Ovdje su različiti prioriteti gledani iz različitih uglova. Da li će biti usvojena izmjena Izbornog zakona BiH koja bi zadovoljila većinu u ovom trenutku ja nisam siguran da je moguće to uraditi. Moram da kažem da sam ubijeđen da to prije svega zavisi od razgovora između bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika i prije svega u FBiH”, naglasio je Bosić.

RS je, navodi Bosić, “tu u komotnijem položaju sa stanovišta svoje organizacije – tu se bira jedan član Predsjedništva BiH sa teritorije RS-a i tu nema puno nedoumica”.

“Od početka čitavog tog procesa pokušavam da ukažem da je rješenje da se u FBiH posredno biraju članovi Predsjedništva BiH, a u RS-u neposredno bez ikakve naznake ko će to biti da se bira jedan član. Mislim da je to jedino realno rješenje i moguće rješenje koje ne bi bilo protiv bilo čijeg interesa praktično. Vrlo teško bi se u RS-u prihvatilo da se zbog toga što bi se u FBiH birali posredno da se to mora uraditi i RS-u. To bi se smatralo kao nametanje rješenja. Jednog trenutka kada su izabrani, bilo posredno ili neposredno članovi Predsjedništva BiH oni imaju apsolutno iste ingerencije u svom radu, iste obaveze, na isti način bi onda bili smjenjivani ili kako već to ide ostalo”, naglašava Bosić.

Status Srba u gradu na Neretvi zabrinjavajući

Bosić je govorio i o tome hoće li primjena popisa stanovništva iz 2013. u smislu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH dodatno zakomplikovati način izbora srpskih delegata, čiji klub i sada nije popunjen, odnosno da li će zbog malog broja srpskog stanovništva biti moguće iz svih kantona u FBiH izabrati predstavnike tog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“To je posljedica odluke o konstitutivnosti naroda na čitavoj teritoriji BiH. Ta odluka je definisala mnoge druge odnose i promjene unutar samog sistema koji je bio predviđen Daytonom. U RS-u je uglavnom, formalno to pitanje razriješeno na način da se ukoliko ne postoji dovoljno predstavnika u NS RS da postoji odluka o izboru drugih naroda u Vijeće naroda RS-a na način da učestvuju svi politički predstavnici iz čitave RS. Znači svi hrvatski primjerice odbornici iz bilo koje opštine ili bilo koji drugi zvaničnici učestvuju u odluci o izboru. Onda ne dolazi do takve situacije da nije moguće izabrati predstavnika bez obzira koliko ih procentualno ima tamo. Ako postoji dobra volja, postoji i načini da se razriješi to pitanje nedovoljne zastupljenosti i nemogućnosti izbora predstavnika na ovakav način”, smatra Bosić.

Situacija oko Mostara i status Srba u Mostaru gdje oni nisu konstitutivni narod, cijeni Bosić, “jasno govori da u FBiH ili u jednom dijelu FBiH postoji otvorena politička volja protivljenju uključivanja Srba u sistem konstitutivnosti”.

“Čini se da RS nije stala iza Srba u FBiH. Nisam ni siguran koliko može stati, ali zbog tih specijalnih odnosa koji imaju SNSD i HDZ BiH vidim da se vlast u RS-u čuva bilo kakvih kvalifikacija ili oštrih riječi u odnosu na prava Srba u FBiH. Tako da nisam preveliki optimista da će biti izvršen dovoljan pritisak na one u FBiH koji to opstruišu. Slušao sam žalbe Srba u Mostaru koji tvrde da je to vrlo lako to riješiti ukoliko postoji politička volja prije svega Hrvata. Nekoliko posljednjih skupština u HNK su glasali protiv odluka koje bi priznali Srbe kao konstitutivan narod, odnosno dali im prava na osnovu toga i to ostaje ostaje otvoreno pitanje”, stava je Bosić.

Dinastička vlast u Mostaru

Inače, cijeni zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma PS BiH, “Mostar je nešto što je nezamislivo u bilo kakvoj demokratiji, da toliko vremena ne mogu da se provedu izbori”

“Praktično vi tamo imate neku dinastičku vlast koja se i ne bira. Ne znam na osnovu kojeg kredibiliteta, odnosno odakle ga izvlači da uopšte vlada”, navodi Bosić.

On smatra i kako je odnos međunarodne zajednice prema tom pitanju veoma interesantan za njega kao nekoga ko je to posmatrao iz Brčko distrikta, pošto živi u Brčkom i zna kako su pravljeni odnosi u Brčkom. Znam, kaže Bosić, na koji način se međunarodna zajednica angažaovala da svim metodama, pa i pritiskom nametne, odnosno dođe do rješenja koja će na neki način funkcionisati.

“Postoji nedostatak te volje da to uradi na primjeru Mostara gdje je mogno manje komplikovanija situacija nego u Brčkom gdje postoje tri naroda otprilike u odnosima koji su vrlo slični onima koji su u čitavoj BiH. Ima tu međunarodna zajednica svoju odgovornost. Zašto je ona izbjegavala da riješi to pitanje, to je nešto na što ja ne mogu dati odgovor”, zaključuje Bosić.

On naglašava da kandidatski status za BiH ne znači u praktičnom smislu, za živote građana, skoro ništa, ali znači, kako kaže, na psihološkom i političkom planu kao potvrda da idete u nekom smjeru koji ste sami zacrtali.

“Ovdje postoji zaista, deklarativni politički konsenzus da BiH treba da uđe u EU. Ona je država sa svojim problemima. To su specifični problemi koje druge države koje su jednonacionalne nemaju. Zbog tog svog sastava, istorije ona ima i specifičan proces donošenja odluka koji je vrlo često naporan, težak, neefikasan, ali postoji postoji i razlog zašto je to tako urađeno. To je zbog izbjegavanja da se bilo ko osjeća da je minimaliziran u BiH i nisam siguran da uvijek to i predstavnici iz EU razumiju. Oni smatraju BiH isto kao i bilo koju drugu državu. Ne možete porediti proces donošenja odluka u Srbiji ili Crnoj Gori sa procesom donošenja odluka u BiH. Tu bi se očekivala veća fleksibilnost međunarodne zajednice. Ali, glavni problem je ovdje što EU u čitavnom mandatu ove sadašnje vlasti, sadašnje EK šalje signal da nije zainteresovana da u dogledno vrijeme učini proširenje EU zemljama Zapadnog Balkana. Čak su donijeli odluku da to sigurno neće biti u ovom mandatu. Zapravo šalju poruke da to neće biti ni u doglednoj budućnosti”, podcrtava Bosić.

Ulazak Zapadnog Balkana u EU u paketu

Na taj način, smatra, demotivišu sve zemlje, ne samo BiH, i političare i građane da se bore za brže promjene koje bi dovele do ulaska u EU. Na neki način nas, smatra Bosić, drže u neriješenom statusu uz deklarativna obećanja da će to biti jednog dana za deset, 20, 30, 40 godina…

Tu je, navodi Bosić, i politika, odnosno stavovi novih politika koje osvajaju vlast u Evropi, a koje otvoreno zagovaraju dalju izolaciju i dalje zatvaranje EU u sebe.

“To nije motivirajuće, ali ukoliko se sklopi politička situacija da se otvore vrata EU za zemlje Zapadnog Balkana. Ja sam siguran da će i EU, a i lokalne politike uložiti vanredni napor da se to omogući. Preduslov toga je da se vidi da su vrata odškrinuta, odnosno da se vidi neko svjetlo s druge strane tih vrata kojim bi vi krenuli. Na kraju krajeva, nas ovdje najvjerovatnije čeka neka vrsta paketa, odnosno ulaska u paketu u EU ma koliko to iz EU bilo demantovano. Jasno je da je to ovdje na neki način specifičan prostor koji će na kraju zahtijevati neku vrstu takve odluke”, poručio je Bosić.

Ističe da je direktno posmatrao, kao ambasador BiH u Sloveniji kada je Slovenija ulazila u EU i kada su pravili “voz od deset zemalja da tada u paketu uđu u EU”. Tada je, navodi Bosić, bilo jasno da nisu sve zemlje na istom stepenu adaptacije za ulazak u EU, ali to je bila politička odluka i politička volja “zarad neklih drugih interesa”.

“Mada to niko iz EU neće reći ubijeđen sam da će na kraju to biti tako i za Zapadni Balkan. Ali, preduslov za bilo šta o ćemu pričamo je da se odškrinu vrata i da prođe znak svjetala s druge strane vrata da građani i političari ovdje osjete da su promjene moguće”, naveo je Bosić.

Demotivirajući postupci EU

Rekao je da vjeruje da će u 2018. BiH dobiti kandidatski status u EU. Objektivno, kaže Bosić, u EU moraju uvažiti specifičnost BiH oko donošenja odluka, specifičnih problema, opterečenost istorijom ili bilo kojim drugim.

“Moraju to uvažiti i oni to priznaju da postoji volja u BiH i to veća nego u drugim zemljama koje su primane u EU za članstvo u EU. U BiH procentualno postoji puno veća volja i građana i političara da se nađemo u EU jer se to smatra ovdje rješevanjem nekih drugih odnosa, unutrašnjih odnosa. Ulazak u EU bi rješavao unutrašnje odnose pa i pitanje granica, ne samo u BiH nego u regiji bi bilo relativizovano i onda bi imalo neku sasvim drugu političku sferu”, cijeni Bosić.

Kada je u pitanju pristupanje BiH NATO-u, Bosić navodi da na neki način postoji politički konsenzus u RS-u “da ne želi vojnu granicu na Drini prema Srbiji”.

“Da ne obrazlažem zašto je to tako. Možete i sami razumjeti zašto je taj stav iz RS i to je stav i SDS-a da ne želimo vojnu granicu na Drini. A, šta to znači? To znači da ako Srbija ide u NATO, pa bilo bi idiotluk da RS ne ide u NATO ili da BiH ne ide u NATO. Ne može RS sama. Srbija prihvata vojne standarde NATO-a. Srbija ima najmanje tri ili četiri puta više odnosa i vojnih vježbi sa NATO-m nego što ima sa Rusijom i vojnim savezom na čijem čelu je Rusija. Ja uopšte ne isključujem u neko vrijeme da se Srbija ne opredijeli za NATO iz razloga što je okružena tim vojnim savezom i da dođe do promjene interesa Srbije i bezbjednosnih i ekonomskih i da donesu drugu odluku”, navodi Bosić.

MAP neupitan

Iz tog stanovišta, cijeni Bosić, rezloucija NSRS “kojom predsjednik RS-a Milorad Dodik pokušava da zakuca RS za nešto što se zove vojna neutralnost, mada je, smatra, to problematično sa stanovišta toga jer RS u ovom trenutku nema vojsku, a Oružane snage BiH su toliko ograničenog kapaciteta da je pitanje šta uopšte znači političko učešće u NATO-u, zapravo u neku ruku zakucava i stav Srbije”.

“Imam osjećaj da ta odluka Dodika o vojnoj neutralnosti u RS-u će imati veći uticaj na unutrašnju političku situaciju u Srbiji nego na ovo što se dešava ovdje u RS-u i u BiH”, stava je Bosić.

No, kada je u pitanju Akcioni plan za članstvo (MAP) to je, zaključuje Bosić, nešto što je potpisala BiH, na što su pristali i entiteti i svi politički faktori i tu odluku niko nije osporio, niti povukao do sada.

“To je teško i povući u ovakvom sistemu. Nećete sigurno dobiti pristanak jedne od strana koja može blokirati takvu odluku. Tako da ono što donesete jednom možete računati da nema načina da se opozove, osim jednostranih odluka. A, jednostarne odluke znače na neki način izdvajanje iz sistema ili rušenje sistema. A, rušenje sistema ima svoje posljedice za koje sam siguran da su svi svjesni u ovom trenutku tako da ne očekujem da se to desi”, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Mladen Bosić, zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zvaničnik SDS-a.