Hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik. Dvije su od četiri sporne tačke. I nadležnima su najinteresantnije. Vlasništvo su Elektroprivrede Srbije. Granica vodi sredinom rijeke Drine. Stoga se dijelovi objekata nalaze i na teritoriji BiH. Evo kako dio građana Zvornika gleda na pripajanje bh. teritorije Srbiji.

Preostale sporne tačke su pruga Beograd – Bar. Prolazi kroz Opštinu Rudo. Te područje Međurječja. Prijedlog Srbije je bio – razmjena teritorija. Međutim, Bosna i Hercegovina ga je još ranije – odbila. Nema razgovora dok se ne verificira već poznata granica i to potpisivanjem međunarodnog ugovora. A iz nadležne Komisije za granice kažu – za tako nešto ne postoji ni pravni osnov.

“Mi imamo parafiran sporazum između BiH i tadašnje Srbije i Crne Gore, međutim dalje aktivnosti se nisu nastavile zbog tih zahtjeva o procesu razmjene teritorija. Mi smo zadnje aktivnosti sa Srbijom imali 2010. i od tada nismo u razgovorima sa Srbijom vezano za državnu granicu BiH – Republika Srbija“, kazao je Edin Kučuković, Komisija za granice BiH.

No, priča o razmjeni teritorija – ponovo je pokrenuta. Ponovo sa srbijanske strane. Tako je nedavno ambasador Srbije u BiH, Stanimir Vukićević kao rješnjenje iznio sljedeće:

Na pruzi Beograd – Bar, trebala bi biti pasoška kontrola. No, nje nema. Ipak otežan je prelazak s jedne teritorije na drugu. Vukićević kaže – zamijenit ćemo tu teritoriju. Slično ćemo uraditi s područjem Međurječja – gdje su kuće stanovnika BiH s jedne, a njive s druge strane.

“Kada su u pitanju dvije hidrocentrale, njih je izgradila Elektroprivreda Srbije. Treba servisirati turbine i opremu i sa strane BiH. To se bez slobode ne može da uradi. I u tom smislu mi smo tražili i jedno parče zemlje oko svake od tih hidrocentrala. Za kontrauslugu bismo dali deo teritorije koja bi odgovarala BiH“, izjavio je Stanimir Vukićević, ambasador Srbije u BiH (05.09.2017. za BNTV)

“Tu je sporno svega 17 hektara zemlje u HE Zvornik i 105 hektara oko HE Bajina Bašta dakle nije reč o velikim problemima, ali da ja ne bih iznosio stavove Srbije iznet će ih naš tim“, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije (16.10.2017.)

Ali, problem i nije tako jednostavan. Naime, mnogi su stava da se teritorija Bosne i Hercegovine na kojoj se nalaze dijelovi hidroelektrana – ne može nadomjestiti bilo kojom drugom teritorijom. Godinama se koristi resurs BiH, a država od toga nema koristi. Proizvedena električna energija, shodno situaciji na terenu – trebala bi se dijeliti bar u omjeru 50 posto jednoj, 50 drugoj državi. Ali koristi od hidroleketrana ima isključivo Srbija. Procjene su da je dug po ovom osnovu – te po osnovu zemljišta koje je nastajanjem hidroelektrana potopljen u brojnim općinama u ovom dijelu BiH – dostigao i više milijardi.

“Drina je granica. Ne može Ivica Dačić reći pa zar može proći granica posred brane – pa može – i dio energije pripada Srbiji dio BiH ovdje se ne želi ući u to jer se godinama energija zloupotrebljava, uzima”, kazao je Amer Jerlagić, bivši direktor EP BiH.

“Isto tako je i HE Pruće na Cetini, čitavo jezero Buško blato nalazi se na teritoriji BiH, Hrvatska nijedne marke ne daje za proizvodnju električne energije na tom području znači jedna apsolutna nebriga u prvom redu Savjeta ministara“, mišljenja je Zdravko Krsmanović, poslanik u NSRS.

Slijedi zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije. Jedno od pitanja na stolu – opet bi trebalo biti i ovo. No, zbog dosadašnje nebrige bh. institucija – u javnosti bojazan da bi konačna rješenja mogla i dalje ići na štetu BiH.