Nedavno su bh. entitet Republika Srpska i Republika Hrvatska potpisale međunarodni sporazum za snabdjevanje plinom Rafinerije nafte Brod, što je izazvalo dosta polemika.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, smatra da je taj sporazum bio nepotreban, jer su saradnju mogle definisati dvije kompanije, jer je pitanje pograničnog snabdjevanja energentima regulisano sporazumom između BiH i Hrvatske, koji je potpisan prije više godina.
“Ta mogućnost je regulisana i uređena na pristojan način. U pograničnom području kompanije mogu da sklapaju ugovor i da zaključe ovakav aranžman. Ovdje se ne radi o transportnom vodu, nego o distributivnom vodu i snabdjevanju plinom iz susjedne Hrvatske jedne od kompanija u BiH. To međudržavni sporazum predviđa, odnosno na ovaj način čini se korist i jednoj i drugoj strani. Sa strane Hrvatske to je da se čitav region na neki način očisti od štetnih materija koje je do sada ispuštala Rafinerija Brod, a s druge strane to je korist i BiH, odnosno Rafineriji Brod jer će korišćenjem drugačijeg energentna biti efikasnija i postati konkurentnija”, kazao je Šarović, te objasnio gdje je po njemu učinjena greška:
“Kada dođe do ovakve situacije, ugovornih odnosa privrednih subjekata, jedna od strana u ovom slučaju Republika Hrvatska dužna je da obavijesti BiH. To Hrvatska nije učinila, a bila je dužna, da bi se po toj informaciji regulisale neke druge stvari. Taj dotok gasa treba neko da izmjeri, da se napravi mjerno-regulatorna stanica, mora da se uvede u sistem plaćanja carina, odnosno plaćanja PDV-a. Potpisivanje ovog sporazuma bilo je potpuno nepotrebno i stvorilo je čitavu državnu priču, koja je potpuno nepotrebna. On je u čitavom ovom aranžmanu potpuno suvišan, dvije kompanije su mogle da se dogovore o snabdjevanju i da nas Hrvatska obavijesti o tome da se to desilo.”
Šarović se osvrnuo i na ratni dug za plin Rusiji, koji po njemu neće ugroziti isporuku plina BiH, ali ga treba što prije riješiti na adekvatan način.
“Ruska strana je zatražila od BiH da predloži plan otplate i vraćanja duga za utrošeni dug od strane ruske kompanije Gazprom u ratnom periodu. BiH po tom pitanju do danas nije učinila kredibilne korake ili nikakve korake kako bi ruskoj strani odgovorili u smislu na koji način želimo da vraćamo dug. Dug od 104 miliona dolara se u posljednjih nekoliko godina smanjio zato što je Federacija BiH kroz cijenu gasa za potrošače izdvajala određena sredstva i smanjila dugo za pet miliona dolara, ali to je nedovoljno i potrebno je naći neke druge mogućnosti”, kaže Šarović.
Dodao je da je u tom smislu obavijestio entitetske premijere Fadila Novalića i Željku Cvijanović, te ponudio ulogu koordinatora kako bi se došlo do rješenja. Istakao je da su u prethodnim godinama u najmanje tri navrata Vlada Federacije BiH i Republike Srpske formirane radne grupe koje se nikada nisu mogle dogovoriti o procentima učešća u ratnom dugu.
“Ruska strana traži da se ovo pitanje riješi, ali ne prijeti isključenjem plina BiH. Nemam bilo kakvu najavu takve vrste, uvjeren sam da neće ni doći. Kada smo dobijali sredstva od kliringa moj prijedlog je bio da se najmanje 20 posto odmah usmjeri za otplatu ratnog duga, ali su drugi učesnici smatrali da to ne treba, nego da treba uzeti novac i potrošiti ga, kao što ga sada troše i vidjećete na koje ga projekte troše u oba entiteta i doveli su nas praktično u jednu ovakvu situaciju”, naglasio je Šarović, te dodao da bi u slučaju da su 20 posto sredstava dobijenih od klirinškog duga usmjerili na otplatu duga za plin bili mirni naredne dvije ili tri godine.
