Analitičari vjeruju da iza pogrešne interpretacije Izetbegovićevog intervjua za Deutsche Welle stoji politika konflikta i destrukcije. Reagirale su i međunarodne organizacije.
Nakon što su srbijanski mediji pogrešno interpretirali dio intervjua člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji se odnosi na Kosovo, uslijedile su oštre reakcije političara u Srbiji i BiH. Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić ubijeđen je da je srbijanskim vlastima trebala „ekscesna situacija”.
„Govoreći o svojim stavovima o Kosovu, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nije rekao ništa novo. Problem je u tome što je njegova izjava u srbijanskim medijima krivo interpretirana. Zvaničnici u Beogradu sazvali su Vijeće za nacionalnu sigurnost kao da je u pitanju oružani napad na Srbiju, a takva reakcija nije slučajna. Srbija je bila umiješana i u nedavne događaje u Crnoj Gori i Makedoniji. Očito je da srbijanska vlast ne odustaje od toga da se nametne kao ‘glavni igrač’ na Balkanu“, kaže Terzić.
Naš sagovornik ocjenjuje da vlast u Srbiji ovim želi skrenuti pažnju domaće javnosti i Zapada sa bliskih odnosa koje njeguje s Rusijom, te činjenice da upravo srpske stranke sudjeluju u Vladi Kosova čiju nezavisnost osporavaju. „Treba, također, izdejstvovati i što bolju startnu poziciju u pregovorima sa BiH o granicama, a sve se može posmatrati i u kontekstu predstojeće presude Ratku Mladiću. Srbijanska vlast treba da se izvini svojim građanima koje drži u stalnom strahu, ali i BiH kojoj ovakvim ponašanjem nanosi veliku štetu. Mediji koji zastrašuju javnost i koriste jezik mržnje moraju snositi posljedice“, kategoričan je Terzić.
Predsjednik beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić kaže da i Izetbegovićeva „složena“ izjava data u „neprijatnom momentu“ i srbijanske reakcije govore o tome koliko je politička situacija na Balkanu „rovita“ i koliko prošlost opterećuje sadašnjost.
„Poslije ovoga, prilika je da se počne jedna drugačija vrsta politike i razgovora. Vjerujem da će ova ishitrena sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije ipak dovesti do novih, bitnih tačaka. Nije važan Izetbegović u cijeloj priči. Važan je problem, a problem je, ako se uzme u obzir ono što je u Srbiji izazvalo najviše bijesa, potreba, odnosno najava mogućnosti da se prizna Kosovo. Mi moramo shvatiti da je to realnost. I historijski gledano, postojao je poseban odnos između dijela Bošnjaka i Albanaca. U BiH, ako se uzme u obzir i stav Republike Srpske (RS), postoje različite pozicije oko Kosova, ali to nije pitanje na kojem Srbija treba da lomi svoj odnos prema BiH. Najgore je što se ovakve izjave sada zloupotrebljavaju na način na koji to čini Milorad Dodik najavljujući otcjepljenje RS-a. Beograd sada mora sagledati cjelinu, posebno razmotriti kakve veze Izetbegovićeva izjava ima sa Erdoganovim aktiviranjem sandžačkog pitanja. Ako tu postoji neki rizik, onda ga treba pravovremeno uočiti. Ako i postoji, Izetbegovićeva odgovornost nije u rečenicama, nego u nesrećnom vremenu, neuvažavanju okolnosti u kojima daje takve izjave. A Beograd mora razgovarati, ne samo sa entitetom RS, nego i političkim predstavnicima Bošnjaka i Federacije BiH“, kaže Dušan Janjić za Deutsche Welle.
Urednik u informativno-političkom programu BH radija 1 Amir Sužanj vjeruje da su izjave Bakira Izetbegovića u Srbiji prenesene neprofesionalno i tendenciozno, radi izazivanja „političke histerije”.
Ostatak pročitajte na DW.
