Izjava člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o Kosovu evidentno je da je poslužila kao povod za novu političku krizu, ne samo u BiH, nego i kada je riječ o odnosima naše zemlje i Srbije. No, da li je sve to dio pomno isplaniranog spina ili je Izetbegovićeva izjava došla u nezgodnom trenutku?
Ovako su tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić i Bakir Izetbegović govorili prije godinu i po dana.
“Bošnjaci uđu u srpske cipele, mi Srbi u bošnjačke cipele, ne bismo li se bolje razumjeli”, kazao je Vučić 12. aprila 2016. godine, a Izetbegović je dodao: “Mi smo spremni da ponovo intenziviramo dijalog Srbije i BiH, Srba i Bošnjaka”.
Danas se pokazalo da je samo jedna izjava dovoljna da se sve vrati na staro. Naslovnice novina u Srbiji, koje ilustruju harangu protiv Bakira Izetbegovića, kao i oštra retorika iz Beograda i Republike Srpske, dolaze neposredno prije službene posjete članova Predsjedništva BiH Srbiji, koja je planirana početkom decembra.
Da li je novonastala kriza između Beograda, Banjaluke i Sarajeva, pomno planirani spin, pitanje je kojim se bave analitičari u obje zemlje.
S druge strane, mnogi se pitaju zašto bi i kome odgovaralo zahuktavanje retorike uoči posjete Beogradu, od koje se očekivalo da će doprinijeti trajnom smirivanju tenzija u regionu.
“Nije prvi put da Bakir Izetbegović daje izjave koje nisu odmjerene, i koje nisu promišljene. Činjenica da srbijanski političari regiraju na ovakav način pokazuje nemoć srbijanske politike kada je riječ o Kosovu. Naime, vrlo je jasno da vlast u Beograd pregovara sa vlastima iz Prištine na razini koja se u međunarodnim odnosima može okarakterizirati kao država sa državom, pri čemu Vučić nema snage da suoči srbijansko društvo sa političkom realnošću”, ocjenjuje analitičar Enver Kazaz.
Aleksandar Popov, iz novosadskog Centra za regionalizam, smatra da bi ista retorika u Beogradu bila i da je Tanjug na drugačiji način prenio Izetbegovićevu izjavu. Popov kaže da i Dodiku i Izetbegoviću odgovaraju stalne krize.
“Da su skloni marketinškim potezima da su stalno u centru pažnje i da tako homogenizuju svoje biračko tijelo. Kako kod da je Tanjug prenio ovo bi namjerno izazvalo buru”, tvrdi Popov.
Srećko Latal dodaje: “Gospodin Izetbegović je rekao dvije stvari, rekao je zvanični stav institucija BiH, a onda je rekao svoj lični stav. Neki mediji su se fokusirali na jedan dio izjave, neki na drugi dio, i sada imamo ovu harangu”.
Postoje i oni koji spočitavaju bošnjačkom članu Predsjedništva što je iznio lični stav o Kosovu, zaboravljajući i da je Dodikova izjava o potrebi raspada BiH lični stav. Predsjednik Republike Srpske ovih dana uporno ponavlja tu tezu, koja, kako je više koristi, sve više gubi na šokantnosti.
“Najbolje i za Bošnjake je da se raziđemo. Monstrum od BiH ne može da funkcioniše”, kazao je ranije entitetski predsjednik.
Baš kao što ova Dodikova izjava nije ništa novo, nikoga nije trebao iznenaditi ni Izetbegovićev stav o Kosovu, ponajprije što je sličan stav svojevremeno iznosio i Dragan Čović. U međuvremenu se nije dogodio nijedan novi momenat, koji bi značio bilo kakvu službenu incijativu za bosansko-hercegovačko priznavanje Kosova. No, ova situacija, saglasni su analitičari, samo je još jednom potvrdila da ključna stvar nije šta neko kaže, nego u kom trenutku je to rekao.
