Usljed parlamentarne krize koja se odvija u Republici Srpskoj, predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović jučer je održao sastanak sa političkim liderima: SNSD-a Miloradom Dodikom, DNS-a Markom Pavićem, SP-a Petrom Đokićem, SDS-a Vukotom Govedaricom, PDP-a Branislavom Borenovićem i NDP-a Draganom Čavićem.

Tim povodom gost emisije Dan uživo na N1 televiziji bio je Nedeljko Čubrilović.

 Odlučili ste formirati komisiju koja treba da riješi krizu. Ko će činiti komisiju i kada će ona biti formirana?

“Nije riječ o parlamentarnoj krizi u RS, jer ovdje nema niti jedne skupštine koja nije održana, ovdje nema niti jedne tačke dnevnog reda koja nije razmatrana. Ali ima problema u odnosu pozicije i opozicije i to je razlog zašto smo se odlučili na jedan ovakav sastanak.“

Incidente u NSRS ne biste nazvali krizom? Dolazak policije, zviždanje…

“Ne, to nisu bili čak ni incidenti. Ne znam šta podrazumijevati pod incidentima ako ljudi imaju različite stavove i mišljenja. Nije bilo penjanja po stolovima, bilo je zviždanja. Nije bilo dolaska policije, to je bila policija koja redovno obavlja svoj posao kao i za svaku drugu skupštinu unazad 20 godina. Nisu poduzimane nikakve dodatne mjere.“

Da li je opozicija odstranjena sa NSRS?

“Opozicija nije bila odstranjena, već je skupštinska većina donijela odluku da u jednoj drugoj sali završi zasjedanje. Nikakvog fizičkog uklanjanja opozicije nije bilo.”

Ko će činiti Komisiju?

“Smatrali smo da to ne priliči jednom parlamentu, da se sjednice odvijaju u atmosferi u kakvoj su održane posljednje dvije-tri sjednice. To je razlog. Formirat će se Komisija koja će razmotriti mogućnost za potpisivanje političkog sporazuma unutar političkih partija koje čine poziciji i opoziciju u RS i nadam se da ćemo tokom ove nedjelje imati tu Komisiju i početak njenog rada.”

Savez za promjene je dostavio tekst Sporazuma o principima političkog djelovanja. Član 1 tog Sporazuma kaže: “Izabrani funkcioneri stranaka kao i predstavnici stranaka neopozivo će prekinuti svu međusobnu neprimjerenu, uvredljivu i svađalačku komunikaciju na svakom mjestu i svugdje gdje obavljaju poslove kao predstavnici stranaka ili izabrani i imenovani funkcioneri u institucijama i organima na svim nivoima vlasti.”

“Došlo je do retorike koja ne priliči u parlamentarnoj praksi, bar nije svakodnevna. Očekujem da ovaj politički sporazum u što skorije vrijeme ugleda svjetlost dana. O predloženom sporazumi od strane opozicije nije se nešto posebno razmatralo na sastanku s obzirom da je dostavljen na samom sastanku. Tamo ima ovo što ste naveli i još prijedloga za usvajanja nekih zakona. Ali to neće biti ni polazna osnova za rad Komisije. Komisija će pokušati da dođe do zajedničkih rješenja u funkciji realizacije i funkcionisanja vlasti i Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i odnosa vlasti RS i sa nivoa BiH.”

Možemo li reći da ste pronašli zajednički jezik. Jeste li se usaglasili oko toga ko je kriv za incidente Skupštini. Oni su optuživali vas, a vi njih da su kršili poslovnik.

“Ja se ne osjećam krivim ni u jednom segmentu rada prethodnih sjednica. Tu nema nikakvih narušavanja zakona, narušavanja poslovnika ili odnosa prema samom parlamentu. Za mene su svi poslanici, i pozicije i opozicije, poslanici i moje kolege sa kojima imam veoma dobru komunikaciju.”

Član 6 Sporazuma SzP-a o Principima političkog djelovanja kaže: “Radi zaštite interesa Republike Srpske i efikasne koordinacije formiraće se Savjet Republike Srpske kojeg će činiti predsjednik RS, srpski član Predsjedništva BiH, predsjednik Narodne skupštine RS, srpski Član Predsjedništva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (predsjedavajući/kopredsjedavajući), predsjednik Vlade RS i srpski član Savjeta Ministara BiH (predsjedavajući/kopredsjedavajući) kao stalni članovi Savjeta.

Kakvo je Vaše mišljenje o Savjetu?

“Komisija koja je formirana daće konačan svoj prijedlog, šta će sadržavati i da li će tog Savjeta uopšte biti i u kojoj formi. To bi trebalo biti u okviru zakona, a zakon ne poznaje takvu vrstu Savjeta, pogotovo kao savjetodavno tijelo.”

Da li opozicija posljednjih mjeseci štiti interese RS?

“Svako ko je izabran od strane naroda ocjenjuje na koji način da obavlja svoj dio posla. U tom domenu se kreće i zaštita vitalnih nacionalnih interesa i interesa RS, a sve prema važećem ustavu i zakonskim propisima.“

Sve dolazi nekoliko dana nakon intervjua Bakira Izetbegovića za DW. Je li i to bio motiv da se sjedne za isto stol i razgovara?. Podsjetimo, odmah nakon intervjua, SNSD je tražio sasatanak svih stranaka, ali je SzP ipak sam održao konsultacije. Tada ih je SNSD nazvao “podanicima Sarajeva.”

“Ova dva događaja nemaju nikakve veze jedan s drugim. Izjave političkih zvaničnika u BiH i jučerašnji sastanak koji je motivisan drugim stvarima o kojima smo govorili u prvom dijelu našeg razgovora.”

Čini li se da su pozicija i opozicija ujedinjeni kada je u pitanju karakterizacije govora Izetbegovića za DW?

“Stavovi su poprilično identični.”

Vi ste lično za izjavu g. Izetbegovića rekli da je to poruka njegovom biračkom tijelu da on ima velike probleme unutra stranke. Na šta ste tačno mislili?

“Imao sam priliku da čujem iz njegovih usta ono kako se g. Izetbegović obratio. Mislim da je to obraćanje g. Izetbegovića njegovim stranačkim kolegama i njegovom glasačkom tijelu obzirom na probleme koje ima unutar stranke nego li što postoji realna opasnost za realizaciju tih njegovih ciljeva. Sam Izetbegović u okviru tročlanog Predsjedništva ne može donijeti niti jednu odluku, pa tako ni one o kojima je govorio u tom intervju.”

Na šta mislite pod “problemi unutar stranke”?

“Mislim na podjele unutar SDA, na podjelu poslanika, napuštanje nekih članova, komentare u javnosti pojedinih članova.“

Zašto se tako burno reagovalo samo na izjavu Izetbegovića, zašto nije na Čovićevu koja je praktično ista?

“Nema nikakve razlike. Moj stav je isti. To je obraćanje svom glasačkom tijelu. Nisam čuo da je Čović komentarisao na takav način, ali ako jeste to je opet pozicioniranje sebe unutar svog glasačkog tijela i unutar BiH. Takve odluke se moraju donijeti samo konzenzusom sva tri člana Predsjedništva.“

Voditeljica Dana uživo Emela Burdžović je podsjetila da su i Bakir Izetbegović i Dragan Čović rekli da se takve odluke mogu donijeti samo konsenzusom, na šta je Čubrilović kazao: “Onda se slažemo.”

Kako komentirate izjave, a čuli smo ih i iz redova opozicije u RS, da su ovo samo predizborne tenzije koje koordinirano stvaraju Dodik i Izetbegović?

“Neću to da tvrdim, ali ako narod ako tako razmišlja onda ima i toga.“

Danas je objavljen i intervju Milorad Dodika za Deutsche Welle. Dodik je na kraju intervjua crtao kartu gdje bi RS pripala Srbiji.. Bakir Izetbegović se kritikavao da izjavom o Kosovu ruši suverentitet Srbije. Da li Dodik narušava suverentitet BiH?

“Nisam vidio te karte, nisam ni čuo ni pročitao taj intervju Dodika. Ako je tako kako vi kažete, onda je to viđenje samo jednog političara sa prostora BiH.“

Čubrilović je kazao da je “sve to obraćanje glasačima, sređivanje unutar stranke, priprema za parlamentarne izbore naredne godine, a ne ono što se želi potencirati.”

Za dva dana presuda Ratku Mladiću. U kakvom ambijentu se dočekuje u RS?

“Ovdje se sigurno očekuje već sada sa negodovanjem bez obzira kakva će biti. Mišljenja su da to neće biti konačna odluka i da će tim Mladića u drugostepenom postupku da dokazuje dalje stvari koje žele da se dokažu.”

Kako mislite da neće biti konačna. Imate li pretpostavku kakva će presuda biti?

“Koji je to tamo otišao Srbin, a da nije osuđen drastično i što bi to bila razlika za generala Mladića. Pravni tim generala Mladića će u drugostepenom postupku imati priliku da dokazuje njegovu nevinost.“

Šta je Ratko Mladić danas u RS?

“On je u očima mnogih građana Republike Srpske heroj, a svjesni činjenice da se na drugom prostoru to doživljava drugačije.”

Sutra je 21.11. u RS neradni dan, dan kad je potpisan Dejton. Za Federaciju je Dan državnosti ipak 25. Kada se mogu očekivati isti državni praznici u cijeloj BiH?

“Nažalost nemamo usaglašene zakone oko tih praznika. Volio bih da se to postigne, ali potreban je konsenzus oko svega. Danas smo obilježili ulazak srpske vojske 1918. godine u Banjaluku se poklapa sa Dejtonskim mirovnim sporazumom koji je donio mir na ove prostore. Trebalo bi se naći rješenje da se i Republika Srpska osjeća ugodno na ovom prostoru i da RS sebe osjeća kao sastavni dio Bosne i Hercegovine.”