U Kamernom teatru 55 u Sarajevu sinoć je predstavljena fotomonografija "Srebrenički put pakla 1995. - 2015." fotografa Ahmeta Bajrića Blicka, koji je na originalan način prikazao posljedice genocida u Srebrenici.
Neupitno je, kako je rečeno, da će fotografije rođenog Zvorničanina, biti korištene i za 30 i 40 godina s ciljem istraživanja razmjere zločina genocida počinjenog u julu 1995. godine na širem području Podrinja.
Historija je odredila da upravo Bajrić jedini fotografiše izlazak kolone preživjelih Podrinjaca na području Nezuka kod Sapne.
– To je bio prvi proboj i te fotografije nema niko osim mene. Objavljene su u svim svjetskim novinama. Ukupan sadržaj fotomonografije sakupljao sam posljednjih 20 godina – izjavio je Bajrić.
Najupečatljivije fotografije za njega su, kaže, one koje prikazuju hiljade srebreničkih mališana, koji su ostali bez očeva, a mnogi i bez majki. To je bio njihov put u nepoznato s kompletnom imovinom u zavežljaju na leđima.
– Na jednoj od takvih fotografija je djevojčica koja u naručju drži brata. Ostali su bez oca i majke. Ona je danas udata žena i živi u Sarajevu, a brat se nastanio u Australiji. Tek pri nedavnom susretu vidjela je tu sliku, na kojoj do tada nije znala da je to ona – ispričao je Bajrić.
Promociji je prisustvovala i predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice” Munira Subašić, koja je naglasila da će zahvaljujući Bajriću mlađe generacije imati najveće fotografsko svjedočanstvo o genocidu u Srebrenici i to kao opomenu da se nikada i nikome ne ponovi.
– Hoćemo da ostavimo historiju djeci da bi mogla ispitivati. Ove slike zaista govore više od riječi – kazala je Subašić, dodajući da je u kontekstu negiranja genocida još veća važnost fotomonografije Ahmeta Bajrića.
U njoj su zabilježen sve kolektivne dženaze u Potočarima, otkopavanje najvećih grobnica, protesti žena Srebrenice u Tuzli, dolazak stranih i domaćih zvaničnika u potočarsko mezarje, kao i proces povratka Srebreničana.
Zato je Bajrić, rečeno je na večerašnjoj promociji, jedan od onih plemenitih ljudi koji su svojim djelima mnogo učinili da se sazna istina o stradanju bošnjačkog naroda Podrinja i da se genocid institucionalno potvrdi i adekvatno tretira.
Iako su i mnogi preživjeli članovi porodica prikupili fotografije ubijenih u genocidu i načinili arhivu, sakupljeno je za 20 godina tek četvrtina, oko 1.600 od 8.372 fotografija žrtava genocida počinjenog u Srebrenici. Razlog tome je u činjenici da su mnogim porodicama ubijeni svi članovi, raseljeni širom svijeta ili im je uništena imovina. Na posljednjim stranicama promovisane fotomonografije prikupljene su fotografije i popis imena žrtava genocida.
