Prvi međunarodni festival rakija u Tuzli, okupio je više od 40 izlagača iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Festival je otvoren i za samostalne proizvođače rakije, a sve kako bi se povećao kvalitet domaće rakije.

Bosansku prirodnu rakiju Senad Gopo naučio je proizvoditi od oca. Jabuka, šljiva, kruška , iva, lincura, travarica, smrekovača, višnja i orahovača su njegove rakije.

“Slijedim porodičnu tradiciju, znači, stari bosanski način proizvodnje rakije. Proizvedem godišnje oko 2.500 litara rakije bez bilo kakvih primjesa, šećera i bilo kakvih dodataka”, kazao je Senad Gopo iz Gračanice.

U našoj zemlji rakija se proizvodi na tradiocionalan način u bakrenim kazanima, a znanje o samom tom procesu prenosi se sa koljena na koljeno. Za dobro piće potrebno je više od samoukog iskustva, upozoravaju stručnjaci.

“Moramo biti u korak sa svim dostignućima nauke, voditi računa, posebno o kvalitetu voćnih rakija i kako da iz voća izvučemo ono najbolje i da taj proizvod bude brend, ne samo Srbije, Bosne, već cijelog ovog našeg prostora Balkana”, pojasnio je Srđan Dinić iz destilerije Trivulesk iz Leskovca.

“Mi proizvodimo bačve za rakiju, vina i prehrambeni sektor. Da bi rakija bila dobra, da bi sačuvala svoj kvalitet mora imati ambalažu koja će to ispoštovati. Znači, sve njeno dobro da ostane u toj bačvi”, naveo je NIhad Beštelj iz firme Ezioinox Ilijaš.

BiH godišnje izveze oko 60.000 litara rakije,a Srbija oko dva miliona litara. Tuzlanski kanton je voćarski kraj i rakija je veliki potencijal koji je tražen na tržištu i BiH i u regionu.

“Imamo dovoljno sirovine, imamo kvalitetne sirovine,imamo ljude koji znaju to da prave i nema razloga da to ne napravimo kvalitetno i dobro, da to brendiramo i prodajemo. Ovi izlagači ovdje dokaz su da u Tuzlanskom kantnu, BiH i regionu imamo odličnih proizvođača rakije”, ocijenio je Nedret Kikanović iz Kantonalne privredne komore Tuzla.

“Mi imamo i apartmane pa to određuje po gostima. Uglavnom domaći preferiraju vino, ali strani gosti vole rakiju i to onu koja nije obojena”, kazao je Ljubo Tomić iz Gospodarstva Tomić – Vodice.

Ipak, na policama tržnih centara malo je domaće rakije i neizvjesno je da će se to promjeniti.

“Veoma teško. Sam način plaćanja vlasnici trgovačkih centara definišu. Uzimaju za kiriju za police i ta zarada koju bi ja trebao imati, to je to”, naveo je Senad Gopo.

Litar rakije u BiH košta šest maraka dok taj isti proizvod u inostranstvu je puno skuplji. Domaći proizvođači smatraju da je rakija zaspotavljen i potcijenjen proizvod i nadaju se da će rakija kao brend u budućnosti zauzeti mjesto koje zaslužuje.