Na redovnoj sesiji "Kruga 99" održanoj u Sarajevu, rečeno je kako je mnogo taksativnih stvari koje je međunarodni Tribunal u Haagu dobro uradio.

Tema ovosedmične sesije bila je ”Naslijeđe Haškog tribunala i put ka pravdi“, a uvodničari su bili Spahija Kozlić i Enis Omerović, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici.

Kozlić je kazao kako se govoriti o pravdi u eri očite globalne nepravde doima gotovo utopijski.

”Bez obzira na to, Haški tribunal je ostvario svoju misiju i većinu ciljeva koje je postavio pred sebe. S druge strane, vidimo da se u Haškom tribunalu i njegovim uspjesima na različite načine govori”, rekao je Kozlić.

Dodao je kako je prisutno gotovo referendumsko izjašnjavanje o onome što je Haški tribunal u proteklom periodu uradio.

Smatra kako je riječ o jednoj posebnoj vrsti sociopatološkog fenomena, dakle referendumsko izjašnjavanje od slučaja do slučaja i da se s druge strane radi o svojevrsnoj autoindulgenciji kao nekoj vrsti posljedice kolektivne hipnoze.

”Govorim o reakcijama posebice na području bivše Jugoslavije, odnosno u Bosni i Hercegovini jer se o Haškom tribunalu govori iz perspektive vlastitih ideologije, posebice nacionalnih, ali i drugih ideologija koje su prisutne u BiH“, rekao je Kozlić.

Ponovio je kako je tribunal ispunio svoju ulogu i dodao kako će ”ovaj model nadnacionalnog pravnog prosuđivanja ili presuđivanja biti prisutan na prostoru planete i narednim desetljećima”.

Omerović je rekao kako će se osvrnuti o radu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju od osnivanja 1993. godine, a zaključno sa krajem ove godine.

Podsjetio je da će Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju formalno zatvoriti svoja vrata, ali da će njegov suštinski rad nastaviti Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.

”Završit će sve ono gdje je Haški tribunal stao i sve procese, odnosno sudske postupke koji su započeti, a nisu završeni na Haškom tribunalu“, kazao je Omerović.

Istakao je kako Tribunal ne treba idealizirati i dodao kako je riječ o privremenom, odnosno pomoćnom sudskom organu UN-a koji je imao zadaću i sudio je prema ne apstraktnom pravu i pravnim normama nego po važećim u to vrijeme međunarodno pravnim normama.

Omerović je rekao kako pravo, a pogotovo međunarodno pravo predstavlja izraz jednog vremena, odnosno međunarodnih odnosa u određeno vrijeme.

Dodao je kako će razgovarati o dostignućima rada Haškog tribunala, ali i nedostatcima uočenih iz pravne perspektive.

“Nešto više ćemo kazati o onim retrogradnim pojavama i procesima kojima svjedočimo u BiH, a to je jedan negacionizam, odnosno poglavito negiranje pravosnažno osuđujućih presuda poglavito za međunarodni zločin genocida. To podrazumijeva i minimiziranje, trivijalizacija žrtava počinjenih zločina, njihovo opravdavanje, zatim osporavanje počinjenih zločina i na poslijetku retraumatizacije žrtava“ , kazao je Omerović.

Istakao je kako kad god dođe do javno instuticionalno negiranje najtežih međunarodnih zločina, paralelno se dešava da su žrtve najtežih međunaronih krivičnih djela, u sjeni.

Kazao je i kako je mnogo taksativnih stvari koje je Tribunal dobro uradio i podsjetio kako je riječ o prvom međunarodnom tribunlu nakon ninberških suđenja na koncu Drugog svjetskog rata.