Igor Crnadak ministar vanjskih poslova BiH bio je gost jutarnjeg programa N1 televizije.

Boravili ste, tokom svog mandata, u službenoj posjeti Vatikanu, sa visokim zvaničnicima Vatikana razgovarali ste o evropskom putu BiH, regionalnoj saradnji, ekonomskoj i političkoj situaciji u BiH. S obzirom da je danas katolički Božić, kako konkretno na područje regiona gleda Vatikan?

“Bila je to veoma zanimljiva posjeta. Vatikan je čvrsta podrška evropskim integracijama zemalja Zapadnog Balkana. Iako Vatikan formalno nije član EU, imaju jak uticaj“, kazao je Crnadak.

Koje je Vaše mišljenje o sve češćem spominjanju revizije Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosno Dejtona 2?

“Nema potrebe za Dejton 2. Siguran sam da neće ni biti revizije. Gotova je ta vrsta međunarodnog intervencionizma. SAD će biti prisutne na ovom prostoru sa željom za daljnjim reformama, stabilizacije i jačanju BiH i pridruživanja BiH u EU, ali da se pravi novi Dejton 2, neka vrsta kopije iz 1995. sigurno se neće desiti. Ideja za Dejton 2 je bilo na stotine. I ova bi prošla neprimjetno da nije došla od kongresmena i bivšeg gradonačelnika Dejtona. Vidim ovo kao lični stav i neće biti realizacije Dejtona 2”, smatra Crnadak.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, Federica Mogherini izjavila je da EU nije kompletna bez zemalja ove regije. Kakva je situacija sa putem do EU. Put ka EU čekamo i mi i Srbija, koliko smo daleko?

“Takva izjava učvršćuje pozitivan stav o proširenju unutar EU. I Srbija i BiH su potpuno opredijeljenje i izabrale svoj put ka EU, iako Srbija i mi njegujemo i stalo nam je i do drugih međunarodnih faktora. Put ka EU neće zaustavljati našu saradnju s nekim drugim zemljama. Opredijeljenje je čvrsto i nepovratno i idemo ka Evropskoj uniji“, odgovorio je Crnadak.

Pitanje granica sa Srbijom aktuelno je godinama. Da li će uskoro biti riješeno?

“Bilo bi bolje da smo to riješili u 2017. godini i da smo je na lijep način zapamtili da je definitivno postignuto razgraničenje između BiH i Srbije. Ali ne bih bio pesimista, jer postoji približavanje, ali i neke stvari da se riješe. Ulazimo u izbornu godinu i postoje vrlo radikalno suprotstavljeni stavovi o razgraničenju koji se čuju na političkoj sceni, prije svega u Sarajevu. Ako vidite da je teritorij na prostoru RS, a ni u Beogradu ni u Banjaluci nije bilo negativnih komentara, očito će biti teško postići konsenzus unutar bošnjačke javnosti.“

Kakav je stav BiH o priznavanju Kosova?

“Oko Kosova nema promjene. BiH ne razmatra niti će do kraja ovog mandata razmatrati pitanje priznavanje Kosova. Bilo bi važno da to bude stav BiH bez objašnjenja da je to tako jer mi iz RS imamo takav stav“, kazao je Crnadak.

Pelješki most – da li je to najveći problem koji imamo sa Hrvatskom?

“Pitanje Pelješkog mosta ima svoju vezu i sa izborima kod nas. Vjerovao sam da smo to pitanje završili, ali očigledno je ostalo nejasnoća. Uvjeren sam da ćemo riješiti situaciju na obostrano zadovoljstvo. Hrvatska ima pravo da poveže svoju teritoriju i da realizuje rekordan grant koji je dala EU. Ali uvjeren sam da razumiju da BiH mora biti uvažena i da se ne može dovesti u pitanje granica i slobodnan izlazak na more. Ne vidim šta je gorući problem što ometa naše spoljnopolitičke prioritete. Očekujem da sa Vladom u Zagrebu nastavimo raditi zajedno na pitanjima regionalne sradanje i evropskih integracija. U Hrvatskoj očekujem da imamo partnera i podršku, a ne nekoga ko će nam praviti probleme“, izjavio je Crnadak.

Izbori 2018, kako će izgledati, šta je sa Izbornim zakonom?

“Ono što se nameće jeste da će jedan od vodećih uticaja biti odgovor na pitanje hoće li biti dogovora oko Izbornog zakona. Volio bih da ga bude jer bi relaksirao političke odnose u BiH. Taj ishod bi održao provodljivost i implementaciju izbornih rezultata“, odgovorio je Crnadak.

On smatra da će u Republici Srpskoj 2018. godina biti godina promjena.

“Uvjeren sam da će doći do promjene vlasti u Republici Srpskoj i da će krenuti nova epoha u kojoj će u centru pažnje biti nova struktura izvršne i zakonodavne vlasti koja će biti posvećena vladavini prava, razvoju RS i popravljanja opšteg stanja u kojem se nalazi društvo.”

Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da bude suzdržano u vezi s glasanjem u Generalnoj skupštini UN-a o Rezoluciji koja bi odbacila odluku američkog predsjednika Donalda Trampa o priznanju Jerusalima kao glavnog grada Izraela i izmiještanja diplomatskog predstavništva iz Tel Aviva u Jerusalim.

“Sudržani smo kada nema konsenzus, bilo ‘za’ ili ‘protiv’ unutar Predsjedništva. Prevelika je gužva podignuta oko toga kako je glasala BiH. To nije prvi put, niti smo bili jedini. Još 34 zemlje, među kojima su i naši susjedi i zemlje EU.”