Inicijativa američkog kongresmena Michaela Turnera u kojoj poziva na obnavljanje Dejtonskog sporazuma naišla je na uobičajene rekacije političkih predstavnika. Jedni podržavaju, i pozdravljaju pažnju najviših svjetskih sila prema BiH, drugi pak stava - Dayton 2 ne dolazi u obzir ako je proizvod nametnute volje stranaca.
Sve izmjene Ustava moguće su u okvirima BiH, poručuju iz entiteta RS. No, nikada do sada nije bilo toliko kapaciteta u Parlamentarnoj skupštini BiH.
U Republici Srpskoj jedinstveni, ne međunarodnim rješenjima. Inicijativama. Lobiranjima. Kada je riječ o izmjeni Ustava BiH:
“Mi smo u BiH već navikli na mnogobrojne razne strane inicijative koje po svom sadržaju nisu bile dobronamjerne. Mislim da stranci, koji imaju lažnu brigu prema BiH, treba da mnogo više vode računa na koji način visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH interveniše i tumači Dejtonski sporazum”, tvrdi Staša Košarac, SNSD.
“Nekakvog angažmana te vrste, da se pravi nekakva glomazna međunarodna konferencija, okupljaju svi akteri važni faktori svjetske politike za jedan sto, nekakva vrsta kopije Daytona iz ‘95. – sigurno se neće desiti”, ocjenjuje Igor Crnadak, PDP.
Provoditi, a ne mijenjati – to je svrha međunarodnog pravnog akta u ovom slučaju Dejtonskog mirovnog sporazuma – kaže profesor Ustavnog prava Mile Dmičić. Aprilski paket, butmirski pregovori, njemačke, britanske – različite inicijative i ranije su postojale, no nisu dale efekta.
“Promjena u prvom planu mora da ima saglasnost dvaju entiteta i triju državotvornih naroda i onih koji doveli do usaglašavanja teksta Dejtonskog mirovnog sporazuma i onih koji su garant potpisivanja tog međunarodnog dokumenta”, podsjeća Dmičić.
I dok Republika Srpska zagovara interni dogovor o izmjeni Ustava – iz Federacije BiH kažu, da smo mogli da se dogovorimo, dogovorili bismo se. Svi oni koji poručuju da ne trebamo pomoć međunarodne zajednice – dovode građane u iliziju, kaže akademik Mirko Pejenović. Prisjeća se svih neuspjelih pokušaja implementacije Sejdić i Finci presude. Bez obzira na to što su i ranije postojale inicijative za novi Dayton – na ovu ipak gleda ozbiljnije.
“SAD imaju u svakoj svojoj inicijativi, pa i ovoj, geopolitičku moć, a to znači da svoju inicijativu mogu i provesti. Zasigurno je da će one u takvoj jednoj inicijativi ići na saradnju, na dogovaranje sa zemljama članicama Vijeća sigurnosti, odnosno zemljama članicama kontaktne grupe ili još malo šire zemljama koje su članice UO Vijeća za implementaciju mira u BiH”, kaže Pejanović.
Važno je, poručuje dio političkih predstavnika, znati iskoristiti novi trenutak američke pažnje.
“Sve političke stranke zapravo žele promjenu Ustava, svaka iz svojih razloga. To je dovoljno da se otvori rasprava i razgovara jer samo na takav način možemo postići dogovor”, ističe Fehim Škaljić, SBB.
Bez obzira na to, dobila Turnerova inicijativa podršku ili ne – interesovanje američkih i britanskih administracija za stanje na Balkanu – počinje ponovo snažiti, smatraju mnogi. Od posjete i obećanja šefa britanske diplomatije, Borisa Johnsona – kako će sa saveznicima učiniti sve da reformiše i stabilizuje Balkan – nedavne posjete britanskih lordova, na koncu Turnerovog pisma – jasno je, kaže dio bh. javnosti, da Amerika i saveznici ovaj dio svijeta ne žele prepustiti nekim drugim utjecajima.
