Pored informativnih, društveno-političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu - N1 televizija putem svog portala i informativnih emisija vam prezentuje ljudske priče i ljudske sudbine.
U 2017. godini ih je bilo mnogo, a za vas smo izdvojili one najinteresantnije, najupečatljivije, najemotivnije – i one koje ste najviše čitali i gledali na našim platformama.
U prilogu vam donosimo polusatni video najzanimljivijih ljudskih priča i sudbina – koje će ostati urezane u sjećanjima dugo vremena.
Ljudi, običaji, životne odluke, nostalgija, neka prijašnja vremena, fenomeni koji dolaze iz dubina Bosne i Hercegovine i još mnogo toga obišli su i posjetili reporteri N1 i samo za vas napravili priče “iz hiljadu glasova”.
VEZANA VIJEST
Ovo je drugi dio – onih najboljih i najzanimljivijih ove godine.
Evangelistička Biblija od 39 knjiga pisanih staronjemačkim jezikom štampana je u Nirnbergu 1756. godine. Kod porodice Vazmer je dospjela u jeku Drugog svjetskog rata i njeno čuvanje se prenosilo sa koljena na koljeno.
Pohabane kožne korice čuvaju hiljade strana Luterovog života i viđenja hrišćanstva. Priču donosi Anđelka Marković iz Bijeljine.
Zamijeniti gradski život – onim seoskim sve je češća pojava u Bosni i Hercegovini. Primjer je i Tinka Anić, likovna umjetnica koja je prije tri godine napustila svoj rodni grad i novi život započela skoro pa u divljini.
Stres i užurbanost gradskog života, 34-godišnja Tinka zamijenila je mirom kućice u šumi ispod Troglava – najvišeg vrha Dinare.
N1 televizija posjetila je malo hercegovačko mjesto – Drinovce, rodni kraj velikog pjesnika Antuna Branka Šimića. Njegova drinovačka rodna kuća, danas je i muzej, a Šimićeva porodica njegovo stvaralaštvo čuva od zaborava.
“Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda”, prvi su stihovi “Opomene” Antuna Branka Šimića, čovjeka koji je bitno obilježio bosanskohercegovačku književnost i kulturu, ali i književno stvaralaštvo cjelokupnog južnoslavenskog prostora.
U Šimićevim rodnim Drinovcima i osnovna škola nosi po njemu ime, ali i po njegovu bratu Stanislavu Šimiću. Nastavnici, djelatnici i učenici ove škole iz dana u dan trude se kroz nastavu književnosti, ali i vannastavne aktivnosti razvijati svijest o važnosti očuvanja Šimićevog pjesništva od zaborava.
Izvijestio Nikola Vučić.
Državljani jedne – a građani druge zemlje. Tako sebe nazivaju mještani sela Crnići.
Do Hercegovačkog mjesta Crnići, u čapljinskoj općini ne može se doći kao i do svakog drugog grada i mjesta u BiH.
Do njega je moguće doći jedino iz Evropske unije, odnosno iz susjedne Hrvatske, jer je to selo bez putne veze s matičnom općinom i državom. Mještani navikli na takvu situaciju, kažu sve im je hrvatsko, samo teritorija bosanskohercegovačka.
Mjesto posjetila Đenana Kaminić.
Ne postoje muški i ženski poslovi – Valentina radi sve. Na djedovinu se vratila nakon decenijskog bavljenja novinarstvom, slikarstvom, glumom.
Prije dvije godine ostala je bez posla i sa ušteđevinom od 20 maraka kupila je kartu Banjaluka-Kupres u jednom pravcu. Prvi zarađen novac bio je od branja bobica kleke i to zbog nepoznavanja terena u minskom polju. Anđelka Marković donijela je priču o ženi koja je sa 5 KM kusura za dvije godine napravila kuću i živi u miru.
Ivan Crnogorac posjetila je Vareš. Grad siromaštva, nezaposlenosti, solidarnosti i sloge.
Vareš je od nekada važnog industrijskog mjesta koje je zapošljavalo na hiljade radnika u metalnoj i rudarskoj industriji danas u situaciji da skoro 50 posto populacije čine penzioneri.
Od oko 9.000 stanovnika njih nešto više od 1.300 je zaposleno, ali ne rade samo na području ove općine. Siromaštvo i nezaposlenost najveći su problemi stanovnika Vareša.
O surovosti života na obroncima Manjače svjedočila je Anđelka Marković. Posjetili smo plato Manjače, zaselak Regodići. Snijeg zimi napada i do dva metra visine, a temperture se supuste i ispod 20 stepeni Celzijusa.
Nestanci vode i struje su česti.
Ove zime, mještani kažu, vode nisu imali 18 uzastopnih dana. Nade polažu u južne vjetrove.
Brezova metla zaista najbolje čisti dvorište. Ali i ulice, snijeg ili lišće. Za dedu Đemila Velića iz sela Vrše, pravljenje autohtonih metli je zanat od kojeg živi. Sa njim je razgovarala Snežana Mitrović.
Marko Letica, dječak je iz Mostara koji je s devet godina napisao kriminalistički roman pod nazivom “Nova služba tajnih agenata – Slučaj nestalog dijamanta”. Iako je tek objavljena njegova prva knjiga, ovaj svestrani devetogodišnjak već najavljuje svoje sljedeće djelo.
Devet mu je godina, a knjiga mu je objavljena. Učenik je četvrtog razred Osnovne škole Petra Bakula, a ideja za pisanjem knjige nastala je u produženoj školi, kada je s ostalim učenicima odlučio da naprave preduzeće koje će se baviti štampanjem knjiga. Imali su lektora, izdavača, agenta, a Marko je bio zadužen za pisanje. Za samo četiri mjeseca knjiga je ugledala svjetlo dana.
Interesantnu priču o najmlađem piscu u BiH uradila Đenana Kaminić.
Da se Bosna i Hercegovina može pohvaliti prirodnim ljepotama, s punim pravom, govori i i priča Minele Jašar-Opardije.
Na samom ulazu u pećinu Orlovača, prizor koji ostavlja bez daha. Podzemni svijet ukrašen unikatnim pećinskim nakitom. Stalaktiti i stalagmiti, stubovi koji podsjećaju na antičke i renesansne dvorce.
I svaki ukras ima svoje ime: Okamenjeni vodopadi, baldahini, bigrene kade, zaštitni znak pećine – baklja. “Zar i ovo ima kod nas” – ljudi se često pitaju.
I dok se političari prepucavaju, obični građani u svakom pogledu ispaštaju. Mještani sela Očijeva kod Bihaća danas žive daleko od civilizacije.
Ni 21 godinu nakon rata nemaju električnu energiju, a uz pomoć donacija ugrađene su solarne ploče. Međutim, problem nije riješen. Tokom zime struje ima tek za jednu sijalicu.
Pet solarnih ploča na kući Jovičića. Dvije za toplu vodu, tri za struju. Međutim, oblačno vrijeme i kratki zimski dani ne obećavaju. Kad nema sunca nema ni struje.
U video kompilaciji najboljih životnih priča ove godine – pogledajte i još jednu autorice Anđelke Marković.
Kulturni i vjerski mozaik nešto je što Bosna i Hercegovina nudi kao jedinstven turistički “proizvod”. Jedna slagalica tog mozaika je od Drugog svjetskog rata naovamo sve manja. Ipak, postoje njeni čuvari. Posjetili smo sedmočlanu jevrejsku porodicu u Kreševu, porodicu koja se može opisati kao budućnost jevrejskog naslijeđa, kulture i tradicije.
Rebeka, najstarije dijete ove životopisne sefardske porodice već svira dva instrumenta.
Aida Hadžimusić posjetila je ovu porodicu.
