Stručnjak za sigurnost Goran Kovačević govorio je za N1 o sigurnosnim prijetnjama u Evropi, pojačanim ilegalnim prelascima granice u BiH, kao i o prestanku angažmana u Demokratskoj fronti.
U nedjelju je obilježena 3. godišnjica napada na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo i na židovsku trgovinu dva dana poslije u Parizu. Na mjestu tragedije, gdje je nekad bila redakcija, održana je komemoracija kojoj je prisustvovao i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Uprkos napadu u kojem je ubijeno 11 novinara i karikaturista, Charlie Hebdo nastavio je sa satirom i kritikom društva, insistirajući na tome da tabui ne postoje.
Koliko se francusko društvo promijenilo nakon ovog napada?
Kovačević: Imali ste jedan trenutak u francuskom društvu kada je počeo negativni trend prema strancima, prvenstveno muslimanima, ali se to stanje stabiliziralo i Francuzi nisu dozvolili pobjedu nacionalista na nedavnim izborima. Teroristi su svojim napadima željeli posijati strah i taj cilj je postignut u početku, ali se EU brzo konsolidirala.
Koje strategije poduzima EU u borbi protiv terorizma, evo u ovom slučaju – Francuska?
Prvenstveno mora postojati dijeljenje informacija između članica EU. Carina tj. granične službe i policija su ključne agencije, a izvoditi vojsku uopšte nije popularno. Francuska je jačala civilne službe jer se pokazalo da izvođenje vojske na ulice nije rješenje.
Charlie Hebdo, uprkos sigurnosnim prijetnjama, nastavio je sa “razbijanjem tabua”. Jedna od naslovnica posvetili su krvavim bombaškim napadima u Briselu, a korisnici društvenih mreža su je nazvali “odvartnom i vulgarnom”. Do koje granice sloboda izražavanja smije ići, a da ne ugrozi sigurnost?
Granica postoji generalno – dok vaše izvještavanje ne izazove reakciju i napad na vas. Hebdo je prešao granici. Na primjeru sa naslovnicom gdje su prikazali poslanika Muhameda – to nije bio tabu, da se time bave, nego nešto što je sveto za više od milijardi ljudi. Ne možete se igrati sa svetinjama i očekivati da će proći bez reakcija.
Ranije BiH nije bila zanimljiva za ilegalne prelaske, no sada se i to promijenilo. Šta je razlog?
BiH je postala tranzitna zona. Međutim, ne vjerujem da će neko ko je došao iz rata u Siriji – da će se zadržavati u BiH.
Imamo i slučaj taksiste koji je pod pod istragom Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog toga što je od Sarajeva do Bihaća prevezao pet osoba arapskog porijekla. Da li je on trebao legitimisati mušterije?
Nije. Taksista nije mogao znati odakle su migranti. Nije taksista obavezan da prijavljuje ilegalne migrata jer imate mnogo turista iz arapskih zemalja. Nadležne službe trebaju pratiti njihov ulazak.
Za kraj, Željku Komšići ste uputili pismo u kojem ste dali neopozivu ostavku u Demokratskoj fronti? Zašto?
Nemogućnost da se profilira bilo kakav ozbiljan politički projekat, tj. nepostojanje ovakvog projekta u DF-u je doveo do moje ostavke. Prvi sam član koji nije napravio skandal od svog izlaska iz DF-a, ali sam i prvi koji je doživio skandal od te stranke zbog toga.
Pogledajte, nedavno je gospodin Haris Silajdžić ( u emisiji Pressing) iznio informaciju da BiH raspolaže imovinom u svijetu u vrijednosti od 60 milijardi eura ili KM, ne znam tačno, i niko nije pokrenuo pitanje zašto dižemo kredit od MMF koji je poznat kao ekonomski ubica. MMF je sumnjiva institucija. Hajmo gledati prostom logikom – pola imovine prodati za 30 milijardi i time bi pokrili sve dugove. Zašto se to ne radi? Bilo kakva ekonomska konsolidacija u BiH bi podrazumijevala da mnogo ljudi završi iza rešataka.
DF Vas je optužio za koketiranje sa SBB-om?
Ja sam se u DF razočarao od prvog dana. U stranku sam došao kao formirana ličnost i doživio sam da mi neko sa manje škole objašnjava kako da radim. Bitno je istaći, nisam ni dinara zaradio od DF-a. Za mene je politka stranačkog tipa završila. Nemam vremena ni živaca da se ponovo profiliram kroz stranačke strukture. U svim strankama je takva situacija.
