Šta je Kitarović mislila da će nakon njene posjete Erdogan nazvati Izetbegovića i da će on onda prihvatiti prijedlog HDZ-a, kazao je u komentaru za N1 doktor političkih nauka Slaven Kovačević.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović jučer je posjetila Tursku gdje je sa predsjednikom ove države, Tayyipom Recepom Erdoganom, između ostalog, razgovarala o Izbornom zakonu u BiH.
Vaš komentar na posjetu Kitarović?
Kitarović brka ulogu jednog diplomate i državnika. Ona se i dan-danas ponaša kao ambasador. Ona ovo radi ne zato što je tobože zabrinuta za Hrvate u BiH nego zbog glasačkog tijela jer ubrzo slijede predsjednički izbori u Hrvatskoj. Postoji ovdje njen jaz sa Andrejem Plenkovićem koji dobro zna šta su evropsko-pravne stečevine i koji očigledno ima drugačiju politiku od Kitarović. Sumnjam da bi dozvolio da se ide van Evropske unije i zalaže za pricipe suprotne evropskim standardima, kao što je Kitarović uradila odlaskom u Tursku.
Prijedlog HDZ-a BiH za Izborni zakon je izrazito diskriminatoran i vraća BiH pet koraka nazad. Šta je Kitarović mislila da će nakon njene posjete Erdogan nazvati Izetbegovića i da će on onda prihvatiti prijedlog HDZ-a, što bi bilo političko samoubistvo.
Odlaskom u Tursku Kitarović je vrlo uspješno podijelila hrvatsko življe na one koji su protiv prijedloga HDZ-a i nikada se neće složiti da se za to lobira. Postoje oni koji slijede politiku Dragana Čovića i ovo im odgovara i treći dio hrvatskog življa – oni koji su indiferentni.
Ono što me zabrinjava jeste gdje su zvanične reakcije institucija. Gdje je reakcija ministra vanjskih poslova Igora Crnadka, koji je navodno obišao 50 zemalja. Šta je to doprinijelo BiH? Gdje je protestna nota? Gdje je reakcija Predsjedništva BiH i njihova protestana nota? Svi oni dobijaju platu od države.
Kako ste doživjeli proslavu 9. januar?
Vjerujem da ste jučer čuli kako se Milorad Dodik zalaže za slovo Daytona, ne duh. To je klasična manipulacija i zamjena teza. Ova proslava, podsjećam, vezana je za 9. januar 1992. godine. U tom momentu postojale su republike bivše Jugoslavije koje su koristeći Ustav iz 1974. uradile nešto što se zove samoopredeljenje i što je na kraju dovelo do otcjepljenja. Da li je to RS tada bila republika u SFRJ?
Dodik govori da je RS Daytonom stekla državnost. RS ni prije Daytona, a ni poslije nije dobila državnost. Ako uzmete Dejtonski sporazum, prije član 1, u uvodnom dijelu se kaže da će Savezna republika Jugoslavija u ime RS-a potpisati te dokumente šta govori da RS nema međunarodno-pravni subjektivitet. Slobodan Milošević je za njih potpisao te dokumente.
Što se tiče proslave, Ustav BiH ima dva aneksa i Aneks 2 piše da svi zakoni nastali na teritoriji BiH nastavljaju važiti sve dok, dobro pazite, nadležni organ BiH ne donese drugačiji propis. Ovo je važan dio. Postojao je Zakon o praznicima Republike BiH gdje je bio 1. mart, 25. novembar itd., a ovaj Zakon o praznicima RS je donesen 2007. godine, dakle ne ulazi u ovaj dio i onda ga Ustavni sud BiH obara. Oni opet mijenaju zakon nekim ‘šminkanjem’. Dva puta su prekršili odluku Ustavnog suda.
I šta je tu meni važno? Dayton su potpisale tri zemlje sa šest svjedoka. Samo sam primijetio reakciju Ambasade SAD-a koja je rekla da je ovo narušavanje vladavine prava što je u zapadnom svijetu vrlo teška kvalifikacija. Gdje su rekacije ostalih svjedoka, posebno Evrope
i gdje je sad slavni Wigemark koji je lobirao za akcize? Ako od nas očekuje da garantujemo vraćanje akciza onda mi od njega očekujemo da garantuje ono što je Evropa potpisala.
