Bosna i Hercegovina sa ovakvim ustavnopravnim aranžmanom podložna je ucjenama i blokadama svake vrste i takve poruke jasno šaljemo ka Evropskoj uniji, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Halid Genjac, predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Glavnog odbora SDA BiH.

“Kome god se u BiH, a kad to kažem, mislim na političke predstavnike nekog od naroda ili grupacije, prohtje da ostvaruje neke sebične ciljeve ponekad i ciljeve koji nisu dobri za BiH može ispostaviti fakturu, povući mehanizme blokade i zaustaviti BiH u mnogim pitanjima, u reformskim zakonima, pa čak i na putu euroatlantskog integrisanja BiH. Mi tome svjedočimo. To je jednostavno činjenica da BiH ima takav ustavnopravni aranžman, takvu strukturu, ustave koji omogućavaju neviđene kombinacije blokada. To je tako”, poručuje Genjac.

Teško se dogovarati sa nekim ko želi da otcjepi pola države

S druge strane, cijeni, da je EU dugo vremena nastupala kao da nije razumjela problem u BiH.

“Oni su to iskazivali u smislu dogovorite se vi u BiH. Reći dogovorite se u BiH, a pri tome imate sagovornika koji direktno najavljuje odcjepljenje pola BiH i sve radi da osigura mehanizme za to odcjepljenje je pomalo sadistički, neka vrsta sadizma. Hajde to što su imali taj nekakav odnos dugo vremena. Međutim, posljedice su opasne. Prvo što je strašno vremena izgubljeno, što su izgubljeni neki povoljni momenti koje je BiH u odnosima sa Evropom i EU sa BiH itekako imala”, ističe Genjac.

A, da je tako, kaže, treba se sjetiti početka integrisanja BiH u EU, kada je BiH imala 2002. najbolju Direkciju za evropske integracije u regionu, kada je bila situacija da smo u BiH imali niz reformski usvojenih zakona, te prilično brzo ostvarivali određene ili prelazili određene etape na evropskom putu.

“Umjesto da se razumije ta bh. realnost i sve opasnosti za BiH pred nju su postavljani iznova neki ciljevi ponekad i nerealni kao što je promjena Ustava da bi se kretalo uopće na evropskom putu. Ja razumijem uslov promjene Ustava BIH da on dođe pred ulazak, na kraju kandidatskog statusa, ali za podnošenje aplikacije za članstvo, kandidatski status ispostavljati uslove promjene Ustava BiH, ovakvog Ustava, u ovakvoj BiH ja mislim da je bilo vrlo pogrešno. To je jedna posljedica tog izgubljenog vremena”, kaže Genjac.

Ubrzano dobivanje kandidatskog statusa nerealna obećanja

S druge strane, navodi, svjedočimo da se u regionu odnosi sa protokom vremena nimalo ne poboljšavaju u smislu eliminisanja “sebičnih interesa država, ponekad i interesa koji nisu prijateljski prema susjednim državama”. Tako, navodi Genjac, imamo prisutan problem oko Piranskog zaljeva između Slovenije i Hrvatske koje su obje članice EU. Tu je navodi i problem u Srbiji, njihov odnosa prema BiH, odnos Hrvatske prema BiH, pitanje Kosova, Makedonije…

“Protokom vremena otvaraju se sve veći i veći problemi. I ne manje važan problem pojavljuju se novi igrači u regionu. Pojavljuje se Rusija sa vrlo otvorenim pretenzijama da ostvari uticaj na ovom prostoru i da omete planove EU i da oslabi EU i na ovim prostorima. To je jedna izuzetno opasna igra. U toj igri Rusija uzima lokalne igrače i od te igre isključivo ti lokalni igrači imaju koristi, a nijedan narod, niti jedan građanin. Sve to skupa mislim da zahtijeva da EU napravi određeno resetovanje svoga odnosa prema ovim zemljama koje su još uvijek na evropskom putu”, poručuje Genjac.

Navodi da možda ohrabruju najave određenih skupova koji će se narednog mjeseca održati u Briselu, pa i Samit u Sofiji koji se u maju najavljuje i koji će isključivo biti posvećen ovim zemljama koje su na putu, a još nisu članice EU. To je nakon Solunskog samita, kaže Genjac, prvi skup evropskih faktora koji je isključivo posvećen pitanju integrisanja zemalja Zapadnog Balkana u EU.

“Iz ovih odgovora mislim da je jasno koliko su bili nerealni, rekao bih, i dnevnopolitički orjentisane najave lokalnih političara u smislu ubrzanog dobijanja kandidatskog statusa. Mislim da je to bilo vrlo često motivisano davanjem neke pozitivne slike. A, iza toga nije bilo realnog pokrića imajući u vidu i funkcionisanje BiH, kompleksno donošenje odluka, složene mehanizme koordinacija, teško odgovaranje na pitanja, opterećenost unutarnjim pitanjima. Tu su i iluzije o podjeli BiH koje još nisu ostavljene. Značajni politički igrači igraju na toj platformi i u svakom pitanju nastoje da ostave mehanizme koji će ostaviti mogućnost ostvarivanja tih iluzija”, cijeni Genjac.

To navodi, sve skupa otežava donošenje odluka, te usporava evropski put BiH. Stoga, cijeni Genjac, kada se govori o evropskom putu smatra da se mora biti vrlo realističan i svjestan svih tih ograničenja.

“Mi realno jesmo u blokadi euroatlantskih integracija”, stava je Genjac.

RS želi samo evropski novac, ali ne i standarde

Kada je integrisanje BiH u EU u pitanju, navodi, tu je situacija donekle drugačija u odnosu na NATO. Svi igrači, kaže, žele da iskoriste sredstva koja su raspoloživa kao podrška od Evropske komisije na putu integrisanja u EU. Nastoje, ističe, da iskoriste prilično izdašne grantove, donacije…

“Pri tome se ponekad ogolijeva taj pristup na način i do te mjere da se samo želi uzeti novac, a ništa ne promijeniti, pa čak ni kurs usmjerenja. Mi imamo predstavnike RS-a koji se ponašaju tako da bi željeli da uzmu sav novac koji se nudi od EU, a da ništa što je standard EU i što omogućava uključivanje BiH i njenih entiteta u EU ne promijene i ne prihvate. To smo imali primjerice kod Strategije ruralnog razvoja gdje je EU dala ogromna sredstva da se ta strategija napravi, da se napravi mehanizam plaćanja, mehanizam korištenja sredstva za poticaj u poljoprivredi.. To je bilo oko deset miliona KM EU dala samo za te projekte”, navodi Genjac.

Predstavnici RS-a, ističe, učestvovali su u izradi tih projekata, a kada je došlo do kraja, onda su odbili to, obrazlažući da to nije nadležnost države nego entiteta. A, EU je jasno rekla, podcrtava Genjac, da je to obaveza za svaku državu članicu i onu koja je na putu da postane članica.

“Dakle, iz EU su jasno poručili taj model je obaveza za svakoga i mi nećemo standarde EU mijenjati da bi se prilagodili nekoj od članica. Naravno, i dalje su iz RS-a insistirali da ide sve preko tog entiteta i zbog tog insistiranja mi smo pretrpjeli ogromne štete, zaustavljene su mnoge etape na tom putu da bi se konačno pronašlo neko kompromisno rješenje ovih dana”, naveo je Genjac.

To je kaže, naveo kao ilustraciju tog odnosa koji usporava i na neki način jeste blokada, donekle sofisticiranija kada je u pitanju EU.

“Kada je u pitanju NATO, tu imamo predsjednika entiteta RS koji je zaigrao vrlo tvrdu i brutalnu igru sa Rusijom u smislu odnosa prema NATO-u i to je razlog što mi nemamo još uvijek aktiviran Akcioni plan za članstvo (MAP) za BiH. Mislim da je to dovoljno upozorenje za ovo usporavanje koje su i EU, ali na neki način i NATO pokazali u pristupu BiH. Mislim da je dosta povoljnijih trenutaka propušteno, nepotrebno. Da su ti povoljni trenuci iskorišteni i mi bi bili daleko u povoljnijoj situaciji, cijeli region. Jer, na neki način na cijeli region se reflektira situacija iz BiH”, stava je Genjac.

Govoreći o odnosima BiH sa susjedima, prvenstveno Hrvatskom i Srbijom Genjac kaže da na prvi pogled izgleda da su ti odnosi pogoršani, međutim ako se uđete u dublju analizu tu, navodi, nije došlo do pogoršanja, odnosno sve je isto kao što je bilo.

“Zašto? Sve dok se govori diplomatskim rječnikom o općim pitanjima svaki političari iz svake od država nastoji da ostavi utisak mirotvorca, poštivanja suvereniteta, doprinosa regionalnoj saradnji, međudržavnim odnosima, prijateljskoj saradnji. Svaki od tih lidera nastupa sa takvim izjavama. I to je lako, a kao tako i moguće, dok se radi o općim stvarima i dok se to na diplomatskoj razini iznosi. I tako je bilo uglavnom cijelo vrijeme”, tvrdi Genjac.

Hrvatska bi da izgradi most pa utvrđuje pravila

No, ističe, kada se dođe do konkretnih pitanja, pitanja između BiH i Hrvatske, pitanja između BiH i Srbije onda se dijagnoza pravog stanja postavlja i vrlo jasno vidi.

“A, to je i jedna i druga država prema BiH izuzetno arogantno nastoje da ostvare svoje ciljeve, što je donekle i legitimno jer sve države nastoje prije svega da ostvare svoje ciljeve. Međutim, i jedna i druga država idu i dalje i na brutalni način osporavanja i ugrožavanja i suvereniteta BiH pa i međunarodno-pravnog subjektiviteta BiH. Primjerice hrvatski lideri najavljuju, oni su zainteresirani da BiH postane članica EU, da će sve učiniti da BiH postane članica EU, da će sve učiniti da pomognu da se u BiH unaprijedi privreda, stanje… Međutim, kada dođete do naknade za vodu koju njihove elektrane koriste, čiji se iznosi mjere stotinama miliona to ne može”, navodi Genjac.

Isto je, veli, i kada se dođe do imovinsko-pravnih pitanja, odnosa imovine BiH koja je u Hrvatskoj, a koju bi trebalo riješiti u skladu sa evropskim standardima i EU čija je članica Hrvatska.

“To ne može. To ne vrijedi za BiH”, kaže Genjac.

I kada treba riješiti pitanje razgraničenja na moru prema Konvenciji o pravima mora koju je potpisala i BiH i Hrvatska i obavezujuća je za sve i prema kojoj BiH mora imati koridor spojni put od Neumskog akvatorija do otvorenog mora i u tom putu da ima pravo apsolutne i nesmetane slobode kretanja i brodova i aviona i polaganja kabala onda, navodi Genjac, to za BiH ne može.

“Onda se BiH ne tretira kao suverena. Osporava se njen suverenitet, osporava se njen međunarodno-pravni subjektivitet i nastaju problemi. Odnosi se otprilike i to tako demonstrirajući nekakvu superiornost što je nedopustivo među odnosima država koje se moraju bazirati na osnovama ravnopravnosti, prijateljske saradnje… I onda mi ćemo napraviti most prije nego što utvrdimo granicu mora, a vi ćete ispod tog mosta imati pravo na neškodljiv prolaz”, navodi Genjac.

Neškodljiv prolaz, kaže, znači da mogu proći određeni brodovi. Ali, to znači, podcrtava, da Hrvatska kontroliše te brodove, a po Konvenciji o pravima mora nema pravo da ih kontroliše na tom otvorenom i slobodnom prolazu BiH.

“Mora se prvo utvrditi granica mora pa onda razgovarati o mogućnostima izgradnje mostova. To ako BiH prihvati Hrvatska može graditi taj most. Međutim, potpuno se suprotnim putem ide. Mi ćemo napraviti most, omogućit ćemo neškodljiv prostor i onda ćemo kada napravimo most pričati o granicama. A, napravili smo most preko prelaza koji vama pripada po međunarodnom pravu. To tako izgleda kada je u pitanju Pelješki most i odnos Hrvatske”, ukazuje Genjac.

Granica sa Srbijom je utvrđena

Dakle, navodi, svako pitanje koje je konkretno, na kome se može pokazati prijateljski odnos, odnos uvažavanja BiH, odnos uvažavanja suvereniteta tu, ističe, “padaju predstavnici Hrvatske”. Isto tako je, navodi, i sa istočne strane od predstavnika Srbije.

“Mi imamo utvrđenu granicu između BiH i Srbije. Badinterova komisija je utvrdila granicu. Ta granica je realnost. Ta granica se mora ratificira. Kada se to učini svako pitanje je moguće rješavati sa pozicije utvrđene granice, odnosno da li negdje treba razmijeniti teritoriju. To su legitimni ciljevi, dogovore se dvije države i riješe problem. Međutim, pristup sa druge strane je – elektrane koje smo mi napravili, voda koja tu ide, i koja bi trebala biti pola naša, a pola vaša i zato bi mi vama trebali platiti pola električne energije nećemo to tako. Nego ćemo da sva voda bude naša, te elektrane budu naše, da mi nemamo nikakvih obaveza prema vama. To je kao neki gest koji uvažava BiH. Naravno, to je gest koji apsolutno ne uvažava BiH i koji nije akt dobrosusjedske saradnje i na principima ravnopravnosti”, cijeni Genjac.

Dodatni problem je što, navodi, politički predstavnici, odnosno politički predstavnik Srba kao član Predsjedništva BiH i politički predstavnik Hrvata kao član Predsjedništva BiH “u većoj mjeri zastupaju interese Hrvatske i Srbije”.

“Budući da je vanjska politika u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH, da se odluke moraju donositi konsenzusom, i da imate situaciju, naklonjenosti prema susjednim državama člana Predsjedništva iz hrvatskog, odnosno srpskog naroda, bošnjački član Predsjedništva BiH naravno ne može prihvatiti takav odnos prema interesima države BiH. Onda imate blokade, zastoj u rješavanju tih pitanja i onda se učini da su odnosi pogoršani. Ne odnosi uopće nisu pogoršani, odnosi su cijelo vrijeme isti samo kada god se dođe do rješavanja konkretnog pitanja stvorit će se da se odnosi pogoršavaju. Jedini način je da se odnosi poboljšaju. Ali, to nije ovaj odnos, nego je odnos da se uvažava BiH i njen suverenitet i njena cjelovitost i njen međunarodno-pravni subjektivitet”, poručuje Genjac.

HDZ BiH želi dodatne etničke podjele da svako bira samo svoje

Predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda koji je ujedno i predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH cijeni da nema bojazni od moguće kazne i sankcija BiH iz Vijeća Evrope zbog izostanka provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

“U bilo kojoj državi u svijetu izmjene ustava apsorbiraju desetinu godina društvene energije. U BiH sa ovako složenim i ovako opterećenim ustavnim sistemom i ustavom koji je na neki način oktroisan, koji je ustvari kreiran da zaustavi rat ide veoma sporo i teško. Naime, ustav koji je kreiran da zaustavi rat, mijenjati taj ustav sa istim akterima je izuzetno teška misija. Mislim da su toga svjesni i u Vijeću Evrope i da imaju razumijevanja za to. Naravno, očekuje se rješavanje svih presuda i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali mislim da nije realna bojazan od nekih sankcija”, poručuje Genjac.

Istovremeno, kaže BiH treba da ide ka provođenju tih presuda, a nikako da se udaljava od njih. A, upravo to se radi, odnosno tu nastaje problem sa prijedlogom grupacije okupljene oko HDZ-a BiH u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH.

“Oni predlažu model koji isključivo određuje etnički način izbora, isključivo etničkih predstavnika u Predsjedništvo BiH i to samo Hrvata, Bošnjaka i Srba. Evropski sud za ljudska prava traži mogućnost da svaki građanin na cijelom prostoru BiH može birati i može biti izabran za člana Predsjedništva BiH. Svako drugo rješenje koje bi se od te presude odmicalo i Vijeće EU za vanjske poslove upozorilo je da to ne treba raditi, da ne treba otežavati provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava. No, uprkos tome mi imamo uporno nastojanje grupacije oko HDZ-a da se usvoji rješenje koje bi za sva vremena betoniralo isključivo Srbina, Hrvata i Bošnjaka izabranog isključivo od Srba, Hrvata i Bošnjaka u Predsjedništvo BiH”, ističe Genjac.

Izbor članova Predsjedništva BiH ostaje po starom

Kaže kako je važno napomenuti da se u Ustavu BiH kaže se da se iz RS-a bira za člana Predsjedništva BiH jedan Srbin, a iz FBiH da se bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat.

“Značajno je primijetiti da se tu ne govori da se u FBiH bira predstavnik Hrvata i predstavnik Bošnjaka, nego da se bira jedan Hrvat i jedan Bošnjak, a biraju ih svi građani u FBiH i jednog i drugog koga god žele. Dakle, po građanskom modelu biraju se dva člana Predsjedništva BiH u FBiH koja su pripadnici jednog i drugog naroda”, navodi Genjac.

Evropski sud za ljudska prava traži, ističe, da ostane taj građanski model izbora, da svi građani mogu birati koga žele i samo da se kaže da mogu biti birani ne samo Srbin, Hrvat i Bošnjak, nego i svi građani, i Ostali, bez obzira na pripadnost, odnosno da svi državljani BiH da imaju pravo biti birani.

“Dakle, obzirom da nema ni naznaka da bi u Parlamentarnoj skupštini BiH mogao se postići potrebna većina za izmjenu Ustava BiH u tom smislu izbor članova Predsjedništva BiH će ostati u istom aranžmanu kakav je bio i na prethodnim izborima i tu nema nikakve smetnje. Bit će na način da svi građani u FBiH biraju dva člana Predsjedništva BiH. Za koga će glasati i koga će izabrati to je njihovo pravo ustavom određeno. Iz RS-a se bira jedan član Predsjedništva BiH za koga će glasati i koga će izabrati to je također, pravo tih građana. Nažalost, ostat će da se iz RS-a može birati samo Srbin, a iz FBiH samo Bošnjak i Hrvat”, naglašava Genjac.

Određivanje načina izbora članova Predsjedništva BiH je poručuje Genjac apsolutno ustavna materija i bez promjene Ustava BiH nije moguće u Izbornom zakonu BiH ništa uraditi.