Akademik Mirko Pejanović u programu N1 televizije izjavio je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u BiH došla sa dobrim namjerama, novim pristupom - koji je državnički, a ne stranački.

“Šta bismo na to rekli, dobro došla predsjednice, susjedne države u susjednu zemlju BiH. Program započeo, mnoge su izjave već od jučer išle prema građanima, javnosti. Jedno je važno i valja ga potcrtati, a to je da je predsjednica Republike Hrvatske došla sa dobrim namjerama, za razvoj odnosa i saradnje između Hrvatske i BiH, i da je došla sa jednim, za razliku od prošlog mjeseca, novim pristupom, a to je državnički pristup, a ne pomiješan stranačko-državni pristup, prema otvorenim pitanjima između BiH i Hrvatske”.

Pitanje novog izbornog zakona uvijek je tema, a Pejanović je kazao: “Ovdje se predsjednica korigovala, da je pitanje izbornog sistema u BiH unutrašnje pitanje, da to ostaje da se rješava unutar BiH. A da je Hrvatska spremna da pomogne.”

A može li to tako? Državnički pristup i korigovane izjave u odnosu na one koje je davala u Turskoj i Rusiji, pa da je BiH leglo terorizma…

“BiH iako joj mnogi političari pripisuju nestabilnost – ona je država, i suverena država. Mnogi govori su bili na prazno, propali su, i propast će. Nanose štete u datom odnosu, a što se tiče zagrljaja, to je lijepo rečeno. Treba nam ljudski, politički zagrljaj, zagrljaj saradnje.”

“Svaki dolazak državnika iz susjednih zemalja, svaki razgovor ide ka tome da bude nešto od tog zagrljaja. Najbolje je kada BiH vjeruje sopstvenim snagama i kada na osnovu toga izrastaju rješenja, zakoni… Nažalost, mi imamo totalnu neslogu između vladajućih stranaka u parlamentima, velika nesloga je u samom Predsjedništvu koje vodi zemlji. Ne izrazi se konsenzus, a donose se odluke”, kazao je Pejanović.

Mnogo je otvorenih pitanja između BiH i Hrvatske i ona ne mogu ostati neriješena, ocijenio je.

“Pitanje imovine BiH u Hrvatskoj je dugo neriješeno, kako se sada o tome govori, BiH putem suda mora vraćati imovinu. Imate pitanje granice, potpunog razgraničenja, Pelješki most. Pelješki most ima nekoliko aspekata i dimenzija. Najvažnija je saglasnost BiH da se gradi, ali idu i druga pitanja oko položaja BiH na svom primorskom dijelu. Ne može se to riješiti izjavama šefova država, članova Predsjedništva. To se rješava kroz vladu, ministarsta, zasijedanja koja dovode do konkretnog rješenja”, izjavio je za N1.

“Precjenjuje se da će BiH prihvatiti nešto što nekome odgovara, određeni pritisci ne idu samo državnom linijom. Svaki državnik, on kad postane šef države – on vodi računa o interesima države i svih građana. Jedno vrijeme gospođa Kolinda referira ono što njena stranka HDZ zagovara i zalaže, i samo to. Kada je u pitanju BiH preferira ono što HDZ očekuje kao sestrinska stranka onoj u BiH”.

Kolinda Grabar Kitarović sada je obrnula teze i govori o zahtjevima koji imaju državničku dimenziju, ocijenio je.

Izborni zakon

U Parlamentu će proći ono što ima konseznus vladajućih, smatra Pejanović.

“Za ovo pitanje, ne postoji ni minimum konseznusa, ne samo između dvije stranke, nego svih stranaka. Jučer je bila rasprava, nije bilo izjašnajvanje, nema pretpostavki da će i jedan i drugi prijedlog dobiti potrebnu većinu. Prvo, nije se smjelo ulaziti u rasprave u godini kada su izbori. Na taj način se vrši pregrupisavanje javnog mnijenja u korist onih koji na nečemu insistiraju”, naveo je za N1 Pejanović.

To je zakon koji ima specifičnu težinu, rekao je dodavši da se rješava pogrešno.

“Ne ulazim u to da li su prijedlozi valjani sa stanovišta struke, mogućeg boljeg razvoja. Moram reći da izvođenje rješenja i danas i sutra u promjenama izbornog zakona samo na etničkoj osnovi ne vodi rješenju, ne vodi za dobro ni narodu o kojem se radi ni drugima.”

“BiH je ratom i poslije išla u takozvanu etničku teritorijalizaciju”, dodao je kazavši da i prijedlozi izbornog zakona idu k tome.

“Vrijeme je da se to zaustavi. Promjenom političke strukture se to može postići. Potrebna je ubrzana integracija u EU i usvajanje evropskih standarda. Izborne jedinice ne možete praviti po etničkoj osnovi. U FBiH ne žive samo Bošnjaci i Hrvati, nego Srbi, žive etničke manjine kojima nije dato pravo da biraju i budu birani, i žive svi oni koji se nisu nacionalno izjasnili. Ima ih. Žive ostali, koji žive kao ostali, njih nije malo”, pojasnio je za N1 Pejanović.

Morao bi se mijenjati ustav FBiH, prije toga – kazao je. “Hoće se promjena, a to se zapostavlja. To traži godinu-dvije, da se dođe do konsenzusa, kako bi došlo do valjanog i stručnog rješenja”, kazao je između ostalog profesor i akademik Pejanović.