Krajem januara biće poznata sudbina oba prijedloga izmjena Izbornog zakona - i onog HNS-a i SDA. Ali, pitanje je šta u slučaju da ni jedan ne dobije podršku? Pojedini poslanici već su stava da bi međunarodna zajednica trebalo da odigra na kartu nametnutih rješenja kako se u pitanje ne bi dovela implementacija rezultata izbora.

U SDA su ponudili: rješenje za Dom naroda Federacije BiH. Rješenje za izbore u Mostaru. Na tragu, kažu, prethodnih odluka Ustavnog suda BiH. No, nisu se bavili drugačijim načinom izbora članova Predsjedništva BiH. To podrazumijeva izmjenu Ustava BiH. A šta ukoliko Zakon ne bude izmijenjen?

“Izbori se moraju održati ove godine i mora se izvršiti implementacija izbornih rezultata u toj varijanti. Mislim da bi najbolje rješenje bilo da onda međunarodna zajednica, koja ima svoju ulogu ovdje u BiH, mislim prije svega na OHR, nametne ta rješenja, kako bismo otklonili sve moguće dileme kada je u pitanju implementacija izbornih rezultata”, smatara Šefik Džaferović, SDA.

U HNS-u opet – insistiraju na Predsjedništvu. I prijedlogu izmjena Zakona koje bi značile izbor po osnovu formiranih ad hoc područja. Tamo stoji da, glasovi koje bi dobio kandidat za člana Predsjedništva iz reda Hrvata iz područja s većinskim bošnjačkim stanovinštvom – ne bi vrijedili.

“Donijeti izmjene Izbornog zakona koje bi se mogle usvojiti u Parlamentu najkasnije do 7. maja ove godine i da taj dan možemo imati proglašene izbore, odnosno raspisane od strane SIP-a, a ono što je najvažnije održane po najvišim demokratskim standardima, a s druge strane da smo u stanju implementirati izborne”, poručuje Dragan Čović, HDZ.

No, dio kolega parlamentaraca im poručuje da nijedan prijedlog neće dobiti podršku.

Centralna izborna komisija po Zakonu ima obavezu izbore raspisati u maju. Bilo izmjena ili ne. Vladajući, smatra opozicija, imaju razrađene scenarije za svaku situaciju.

“Vladajuće stranke ne žele da se promijeni Izborni zakon i da žele da uđu u izbornu utrku s neriješenim pitanjem kako bi na kraju te priče CIK odlučivala pobjednika izbora, a u međuvremenu oni hvataju članove Izborne komisije i ostvaruju tu većinu, unutar tog tijela koje vole često nazvati nezavisnim, a ono je nezavisno koliko smo i mi svi koji dolazimo iz političkih stranaka”, tvrdi Saša Magazinović, SDP.

U međuvremenu, opozicioni federalni zastupnici tvrde – rješenje je u njihovim rukama. Od novembra rukovodstvo Parlementa nije zakazalo vanrednu sjednicu na kojoj bi se razmatrao prijedlog SDP-a i DF-a izmjena Zakona o izbornim jedinicama – zastupnici opozicije su prikupili potpise i sjednicu zakazali sami.

“I na toj sjednici mi ćemo ponuditi tu tačku dnevnog reda, da utvrdimo izborne jedinice i da na taj način implementiramo presudu Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića i da obezbijedimo da Federacija nakon izbora 2018. može implemetirati izbore. I da spriječimo mostarizaciju cijele Federacije”, kaže Dženan Đonlagić, DF.

Ako sva ponuđena rješenja propadnu – nakon izbora bi uslijedila do sada neviđena kriza. Međunarodna zajednica već je aktivna u razgovorima s političkim predstavnicima. Kažu, ne žele nametati rješenja.