EU će predstaviti izglede za članstvo šest zemalja zapadnog Balkana do 2025. godine, jer nastoji udahnuti novi život u proširenje bloka, jačanje kontrole migracija i suprotstavljanje ruskom utjecaju na ovu nestabilnu regiju, piše Financial Times.

Strategija Europske komsije koja će biti objavljena u utorak, postavlja ciljeve za ono što bi bilo najveće pojedinačno proširenje Unije tokom dva desetljeća, ali bi moglo izazvati kritike od strane nekih od postojećih članica EU koje žele biti oprezne s daljnjim proširenjem.

No, europski diplomati kažu kako je ambiciozan vremenski rok, premda motiviraniji nego realniji, ključan za jačanje zagrljaja između Bruxellesa i nacija koji su se pojavili nakon raspada Jugoslavije i susjedne Albanije.

Mogućnost budućeg članstva, premda udaljena, odavno je poticaj reformi i pomirenju u regiji nakon balkanskih ratova devedesetih godina, stoji u tekstu Financial Timesa.

No, “zamor proširenja” nakon financijske krize 2008. i problema duga u eurozoni – i glasanje Ujedinjenog Kraljevstva za napuštanje EU, koji je prethodno bio predlagatelj proširenja Unije, izazvao je sumnju u tu perspektivu.

“Na neki način, oni [njih šest] nisu izvanzemaljci, oni su već unutra, i trebamo ih“, rekao je jedan diplomat koji se zalaže za EU proširenje. “Zato moramo ponovno aktivirati proces proširenja, bez ikakvih kratkih rezova”. Naglasio je da je cilj 2025. indikativan i podložan promjenama.

Od Komsije se također očekuje da pozove na šestoricu zapadnog Balkana da riješe izvanredne bilateralne sporove i nastave borbu protiv korupcije, priznajući probleme koji su zadnjih deset godina izazvale nove članove.

Srbija i Crna Gora, koje su već započele razgovore o pridruživanju EU, smatraju se dvama najvjerojatnijim zemljama zapadnog Balkana koje bi mogle predstavljati prekretnicu 2025. ispred Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova.

Napor proširenja pokušaj je da se dostave rezultati na osnovu obeanja koje je u septembru prošle godine napravio Jean-Claude Juncker, predsjednik Evropske komisije, kako bi proširio 27-članu zajednicu nakon što ju je Britanija napustila. Očekuje se kako će gospodin Juncker sljedećeg mjeseca obilaziti zapadni Balkan kako bi započeo pripreme za summit posvećen regiji u maju u Sofiji.

EU je započela razgovore o članstvu s Crnom Gorom 2012. godine i Srbijom dvije godine kasnije, dok su Makedonija i Albanija čekale preporuke za početak pregovora za pridruživanje.

Gospodin Juncker izjavio je u novembru kako očekuje da će Srbija i Crna Gora postati članice EU do 2025.

Zapadni Balkan sve je važniji za EU kao jedan od glavnih migracijskih putova koji su potakli krizu 2015-16., kada je više od 2,5 milijuna ljudi tražilo azil u Uniji. Stratezi EU također se boje da Rusija širi utjecaj u regiji u kojoj ima tradicionalne saveznike.

Moskva je počela igrati na kartu rastućeg cinizma prema obećanjima o članstvu u EU, navodeći sebe kao alternativnog partnera.

“Značajan broj građana regije vjeruje da nikada neće pristupiti EU“, rekao je Florian Bieber, stručnjak za jugoistočnu Europu na sveučilištu u Grazu. “Ljudi su u velikoj mjeri odustali od toga.”

Međutim, gospodin Bieber je kazao kako postoji šansa da će se strateški dokument EU, nakon kojeg slijedi summit u Sofiji, početi uvjeravati države zapadnog Balkana da nadanja o budućem članstvu još uvijek ostaju, prenosi Financial Times.

Neobično, Bugarska, koja drži rotirajuće predsjedništvo EU u prvoj polovici ove godine, i Austrija, koja će ga pratiti u drugom šestom mjesecu, učinile su regiju prioritetom.

Iako su mnoge zemlje članice EU, uključujući novije članove zemalje središnje i istočne Europe, pro-proširenje, na teritoriju zapadnog Balkana mogle bi se suočiti s preprekama koje bi im mogle postaviti neke od moćnijih zemalja.

Španjolska povijesno odbija priznati Kosovo, odmetnutu bivšu srbijansku pokrajinu, kao nezavisnu državu zbog zabrinutosti oko potencijalnih posljedica za status Katalonije.

Proširenje EU također mora biti uvjetovano novim članicama u rješavanju bilateralnih problema, kazali su europski diplomati, ukazujući na destabilizirajući učinak graničnog spora između članica sindikata Hrvatske i Slovenije.

Grčka se desetljećima protivi upotrebi imena Makedonije, koje je zemlja preuzela kada je 1991. proglasila nezavisnost od Jugoslavije.

Komisija će također zadužiti šest zemalja Zapadnog Balkan da se moraju nastaviti boriti protiv korupcije, nakon što je ulazak Rumunije i Bugarske doveli do problema i koje su pod posebnim nadzorom nakon ulaska u EU 2007. godine.

Brisel je prošle sedmice izrazio zabrinutost zbog prijetnji koje su izražene prema nezavisnosti pravosuđa i borbi protiv korupcije u Rumuniji.