Na bosanskohercegovačkim putevima u protekloj 2017. godini dogodilo se više od 37.600 saobraćajnih nesreća u kojima je, prema podacima nadležnih institucija, smrtno stradalo 295 osoba, a oko 10.000 ih je povrijeđeno.

Uprkos velikom broju saobraćajnih nesreća, u prošloj godini je zabilježen pozitivan trend kada je riječ o smanjenju poginulih lica u saobraćaju, ali ti mali pomaci, prema mišljenju stručnjaka, većinom su rezultat rada lokalnih vlasti, ali ne i entitetskih ili državnih.

Prema riječima Mirzeta Sarajlića, stalnog sudskog vještaka saobraćajne struke, jedan od razloga pozitivnog trenda u smislu smanjenja broja poginulih u saobraćajnim nesrećama u BiH je uvođenje uredbe o ograničenju uvoza polovnih motornih vozila na vozila sa ekološkom normom EURO4 i više, što je u velikoj mjeri doprinijelo podmlađivanju voznog parka vozila registovanih u Bosni i Hercegovini.

“Također izgradnja mreže autocesta u velikoj mjeri doprinosi povećanju stepena saobraćajne sigurnosti, naročito ako se autoceste grade na trasama saobraćajnica koje su okarakterisane kao generatori saobraćajnih nezgoda a to su definitivno magistralni pravci u Bosni i Hercegovini. Ukoliko uzmemo u obzir kontinuirano povećanje broja registrovanih motornih vozila i BiH, možemo kazati da ipak bilježimo pozitivan trend u odnosu na prošlu kalendarsku godinu”, rekao je za Anadolu Agency (AA) Sarajlić.

Kratkoročni efekti represivnih mjera

Smatra da BiH još uvijek nema jasnu viziju i strategiju upravljanja sigurnošću saobraćaja te da su mali pomaci u smislu smanjenja poginulih u saobraćajnim nesrećama većinom rezultat entuzijazma i rada lokalnih vlasti od onih opštinskih pa do kantonalnih.

“Međutim, rezultat mora biti mnogo bolji a može se postići samo sinergijom napora svih uključenih u saobraćajni sistem kroz saradnju organa nadzora i vozača, prevoznika i drugih učesnika u saobraćaju a pod patronatom nadležnog federalnog ili državnog ministarstva”, rekao je Sarajlić.

Smatra da pooštrene kaznene odredbe Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH nisu rezultirale pomenutim pozitivnim trendovima.

“Praksa je pokazala da represivne mjere donose pojedine kratkoročne efekte na smanjenje nesretnih događaja u saobraćaju, međutim dugoročno gledano moraju postojati i preventivne mjere koje donose dugoročan rezultat i u konačnici se približavaju rješenju problema, a to su strategije i akcioni planovi predvođeni entuzijazmom i željom za postizanje cilja osoba uključenih u realizaciju istih. Čini se da Bosni i Hercegovini kada je u pitanju saobraćaj upravo to i fali. Moderne zemlje imaju sisteme upravljanja saobraćajnom sigurnošću gdje tačno mogu projicirati broj saobraćajnih nezgoda u budućnosti, no kada biste nekoga u Bosni i Hercegovini pitali da li može pretpostaviti koliko će ljudi izgubiti život u saobraćajnim nezgodama u 2018. sigurno bismo dobili veliki disbalans u odgovorima i to nam je pokazatelj da, jednostavno, ne upravljamo sigurnošću u saobraćaju”, smatra Sarajlić.

Vlasti u BiH kao nijemi posmatrač

Sudski vještak saobraćajne struke smatra da je jako malo projekata koji su osmišljeni i podržani od bh. vlasti kada je u pitanju sigurnost u saobraćaju.

“Vlasti u BiH djeluju kao jedan nijemi posmatrač događaja u saobraćaju. Jako je malo projekata koji su osmišljeni i podržani od vlasti, a čiji cilj je podizanje svijesti o važnosti poštivanja saobraćajnih pravila i propisa. Najbolji primjer za to u posljednje vrijeme jesu izgrađeni kružni tokovi gdje prije same izgradnje istih nije postojala edukacija vozača, pješaka i ostalih učesnika u saobraćaju o pravilima kretanja u kružnom toku”, naveo je Sarajlić.

Smatra da je nedovoljno projekata koji imaju za cilj podizanje svijesti o saobraćaju i da je potrebno dodatno edukovati donosioce odluka o važnosti istih

Strategija na državnom nivou

Da bi se poboljšalo stanje sigurnosti u saobraćaju u Bosni i Hercegovini po njegovom mišljenju potrebno je osnovati stručno tijelo za sigurnost saobraćaja na državnom nivou “koje će se sastojati prvenstveno iz reda mlađih i dokazanih saobraćajnih eksperata potpomognutih iskustvom starijih kolega koje će izraditi strategiju smanjenja broja poginulih i povrijeđenih i saobraćajnim nezgodama i koje će svojim radom polagati račun građanima”.

Također smatra da je potrebno uraditi budžetiranje stručnog tijela i kontinuirano pratiti rezultate njihovog rada koji će se ugledati u smanjenju broja saobraćajnih nesreća sa teškim posljedicama.

“Jedino kvalitetnim idejama i mjerljivim parametrima možemo postići poboljšanja u svakom segmentu pa i u segmentu saobraćaja. Ukoliko budemo nastavili biti posmatrači događanja zasigurno nećemo postići pozitivne rezultate”, poručio je Sarajlić.

Smanjenje broja poginule djece

U izvještajnom periodu 2017. godine na području FBiH evidentirano je 27.689 saobraćajnih nesreća, što je manje za 1.685 (ili 5,74 posto) u odnosu na isti period prošle godine, te smanjenje broja povrijeđenih i poginulih lica.
Od ukupnog broja saobraćajnih nesreća u FBiH 170 je završilo s smrtnim posljedicama, a 6.809 s povrijeđenim osobama.

Najviše saobraćajnih nesreća dogodilo se u Kantonu Sarajevo, gotovo 10.500, zatim u Zeničko-dobojskom kantonu 4.250 i Srednjebosanskom 3.260.

U saobraćajnim nesrećama u FBiH prošle godine najviše su stradali vozači, njih 91, zatim putnici (44) te pješaci (35). U istom periodu evidentirano je smanjenje broja poginule djece za 25 posto u odnosu na godinu ranije.

U 2017. godini na teritoriji entiteta Republike Srpske dogodilo se 9.637 saobraćajnih nezgoda, što je za 1,5 posto manje nego u 2016. godini. U ovom periodu na području RS 114 osobe su smrtno stradale, s povrijeđeno je 3.187 osoba, od kojih 647 teže.

S obzirom na mjesto događanja, najveći broj saobraćajnih nesreća u RS-u se dogodio na magistralnom putu i ulicama u naselju.

Na području Brčko Distrikta BiH prošle godine zabilježene su 302 saobraćajne nesreće u kojima je stradalo 11 osoba, potvrdili su za AA iz policije.

Najčešći uzroci saobraćajnih nesreća na putevima BiH su vožnja neprilagođenom brzinom, konzumiranje alkohola i nepoštivanje prvenstva prolaza.