Novi pritisak na bh. vlasti iz Beograda stiže netom nakon što je Evropski parlament dao direktivu zemljama Zapadnog Balkana da se ne nadaju ulasku u Evropsku uniju dok, između ostalog, ne riješe granične sporove sa susjedima.

“Mi smo imali u Sarajevu neke ideje kako to da riješimo. Onda su nam sa bošnjačke strane iznijete njihove ideje. Onda smo mi prihvatili njihove ideje. Onda su mi rekli da sad nećemo ni onako kako mi hoćemo. Onda sam prekinuo i rekao da ovo nema smisla nikakvog, i sad ništa”, tvrdi srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Vučićev istup za sada je ostao bez odgovora onih koje proziva.

Razgraničenje ostaje otvoreno pitanje. Premda je Bosna i Hercegovina imala određene granice na istoku, nakon međunarodnog priznanja Srbije i Crne Gore na Berlinskom kongresu, i austrougarske aneksije. U tim istim granicama je ušla i u Kraljevinu Jugoslaviju 1918.

Sporna žarišta poznata. Hidrocentrale Bajina Bašta, Zvornik, koje su u vlasništvu Elektroprivrede Srbije. Pruga Beograd – Bar, što prolazi kroz Rudo. Spor i u području Međurječja. Prijedlog Srbije je bio – razmjena teritorija. Bosna i Hercegovina bez koncenzusa.

“Problem granica u BiH i njegovo rješavanje očito leži na političara. Očito postoji trijada vlasti i njihovih nacionalnih stranaka. Onda u tom kontekstu jedni navijaju za Srbiju, drugi za Hrvatsku, onda ispada da Bošnjaci jedini ne žele da rješavaju granice, ali oni zapravo traže da se riješi po struci”, smatra Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa BiH.

“Ugovor granični mora biti baš napravljen tako da se međusobno teritorijalno priznaju BiH i Srbija, a onda neka otvore proces korekcije granica prema postojećim potrebama stanovnika s jedne ili druge strane”, dodaje Omer Ibrahimagić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda FBiH.

Razgovori između Beograda i Sarajeva o razgraničenju vodili su se 2003. godine, nakon čega je parafiran Sporazum. Nije ratificiran zbog zahtjeva Srbije da se riješi, po njima, spor oko hidrocentrala na Drini, i područja opština Rudo i Priboj, te pruge Beograd-Bar.

“Mi imamo parafiran sporazum između BiH i tadašnje Srbije i Crne Gore, međutim dalje aktivnosti se nisu nastavile zbog tih zahtjeva o procesu razmjene teritorija”, kaže Edin Kučuković, Komisija za granice BiH.

Podaci geografa u BiH daju ovakvu sliku. Istočna granica sa Srbijom iznosi 335 kilometara, ili 2/3 ukupne dužine. Većina se odnosi na korito rijeke Drine, i tek 1/3 je suhozemno područje. I jedan ključni podatak – 94% energetskih potencijala Drine dolazi sa bosansko-hercegovačke strane.