Gosti Pressinga na N1 politolog i novinar Tvrtko Milović i političar i novinar Emir Suljagić govorili su o izjavama Dragana Čovića o "islamskoj državi" i "kalifatu" u BiH.

Milović je na početku kazao da nije za podjelu Bosne i Hercegovine, već je za etnički uređenu državu sva tri ravnopravna naroda. 

Jedan za drugog kažete da je radikal?

“Ja njega nisam nikad nazvao radikalom”, kazao je Suljagić.

Zašto se vi konkretno zalažete?

“Mogu ukratko reći da sadašnja BiH u nekim svojim načelima odražava sliku društva kako bi trebalo biti. Postoji balans između etničkog i građanskog koji se nastoji uspostaviti, no on je poremećen na štetu etničkog na način da nije dosljedno uređeno. Jedan od tri naroda nije ravnopravan sa druga dva naroda. To je ono što izaziva akutnu krizu u BiH i hrvatsko pitanje se posljednjih 10 godina kao takvo aktueliziralo. Kriza je dosegla neki svoj vrhunac i dolazi do ovakvih medijskih prepucavanja”, kazao je Milović.

Suljagić je naveo da čvrsto vjeruje da BiH treba biti uređena po principu jedan čovjek jedan glas.

“Vjerujem u to da svaki građanin ove zemlje ima pravo da bude ravnopravan svakom drugom građaninu gdje god živi bez obzira da li je tamo manjina ili ne. To što Čović i HDZ traže predstavlja suštinski uvođenje aparthejda u Ustav BiH i realno, legalizaciju manjine nad većinom. Već sada imate situaciju da jedan glas za HDZ vrijedi između tri i pet puta više od glasa za bilo koju od stranaka koje sebe nazivaju probosanskim. Ako uzmete za primjer izbore iz 2014. godine vidjet ćete da su kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva dobili negdje oko 600 hiljada glasova dok je Čović dobio 118 hiljada glasova. Ravnoteža je duboko narušena na račun građanskog principa uređenja ove zemlje. Svaki građanin ove zemlje ima pravo da za sebe odluči šta je, nije ovo nacistička zemlja. Niko nema pravo da govori u ime cijelih naroda”, naveo je Suljagić.

Uslijedio je odgovor Milovića.

“Ima onaj ko je izabran. Ako narod svoj suvernitet preda kroz izborni proces određenim političkim opcijama, oni su dobili mogućnost da predstavljaju taj narod. Kod Bošnjaka je nešto drugačije, imamo fragmentiranu političku scenu. Nijedan od bošnjačkih lidera od rata do danas nije imao političku snagu da predstavlja sve Bošnjake, ne u potpunosti. Kod Hrvata je potpuno drugačije, u ovom trenutku Dragan Čović ima politički legitimitet predstavljati prava Hrvata i on jeste predstavnik. Mi moramo znati da BiH ima zakonodavna tijela u kojima postoji balans građanskog i etničkog. Hrvata je silom prilika manje od Bošnjaka i to je činjenica i ne može se dozvoliti da Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike. To je ono gdje pada etnički princip, gdje je narušen na štetu Hrvata. Ne mogu Hrvati kao manjina vladati većinom jer jednostavno nemaju mehanizme da vladaju i sami sobom, kako će vladati Bošnjacima? To do sada nije bila situacija, a ne vjerujem i da će biti. Suštinska su razilaženja u tom konceptu građanske i etničke. Ona ne može biti isključivo građanska niti isključivo etnička”, kazao je Milović.

Po kojoj logici je građnska država postala islamska? To je rekao Dragan Čović, lider HDZ-a. Slažete li se s tim?

“Pa u onom načinu kako je rečeno, ne u potpunosti. Ali, ono što vjerujem da je mislio gospodin Čović, jeste kada je govorio iz perspektive Hrvata potpuno je svejedno je li država građanska, unitarna ili islamska. Oni su uvijek u podređenom položaju. Islamska država je u suprotnosti sa građanskom i mislim da nije najsretnija poredba, ali je sa aspekta hrvatskih prava potpuno svejedno. Ako ona bude građanska, ako bude jedan čovjek jedan glas, ona je već sutradan građanska, prekosutra unitarna, a zakosutra možda islamska. To je neka, ajde, nategnuta konstrukcija koja može držati vodu”, kazao je Milović.

Gospodine Suljagiću, razumijete li vi ovu logiku?

“Moram se osvrnuti na jednu drugu stvar. U ovoj zemlji narodi nisu izborne jedinice. Ne postoje dvije kutije ili tri na biračkom mjestu. Znam da bi HDZ i Čović to željeli i voljeli, ali to nije slučaj. Naše izborne jedinice su geografski definisane, definisane su izbornim zakonom. Izjava da je građanska država islamska država je izjava koja realno implicira, možda će zvučati grubo, ubilačku namjeru. Ako vi kažete da sa stanovišta HDZ-a nema veze da li je država građanska ili je islamska, to onda znači da je u suštini problem što građansku, matematičku, demokratsku većinu u ovoj zermlji čine ljudi koji dolaze iz muslimanskog kulturno-povijesnog kruga. Ako je svesti kompletan identitet cijele jedne grupe ljudi na samo jednu njegovu dimenziju i to na vjersku, jedinu koju nisu mogli da izaberu, to je prečica za genocid”, kazao je Suljagić.