Ugledni američki list The New York Times objavio je večeras članak pod naslovom "Milorad Dodik želi razbiti Bosnu. Mirno, ako je moguće".

“Milorad Dodik bi na početku želio raščistiti dvije stvari: da je predsjednik legitimne države, a ne etnički očišćenog teritorija u zemlji s međunarodno priznatim granicama; i da, u 58. godini, još uvijek može davati koševe poput profesionalca. Kada je riječ o košarci, ima smisla. Redovno igra, i iako se nikada nije profesionalno bavio košarkom izvan bivše Jugoslavije, nekadašnje velesile u ovom sportu, odigrao je dobru utakmicu na parketu u St. Petersburgu prošlog ljeta kada se pridružio veteranskom timu na čijem je čelu bivša ruska NBA zvijezda Andrei Kirilenko u utakmici protiv starijih Moskovljana”, stoji u tekstu autorice Barbare Surk.

Međutim, griješi kada je u pitanju predsjedavanje. Uprkos svojoj odlučnosti da se odvoji od muslimansko-hrvatskog dijela Bosne i Hercegovine , gospodin Dodik ostaje predsjednik srpske autonomne regije, dijela teritorije gotovo veličine Belgije. Regija se zove i Republika Srpska – naziv koji je krvlju natopljenoj zemlji dodijelio prethodnik gospodina Dodika, Radovan Karadžić, osuđeni ratni zločinac koji služi 40 godina zatvora zbog genocida nad bosanskim Muslimanima, navodi ovaj list.

Tokom dva mandata predsjednika Republike Srpske – i još dva premijera – gospodin Dodik je uprkos upozorenjima međunarodne zajednice i prekršivši presudu najvišeg suda BiH, tokom 2016. godine održao referendum o tome hoće li slaviti 9. januar kao nacionalni praznik, dan kada je 1992. godine Karadžić proglasio državu koja je samo srpska u Bosni, otpočinjući genocidni rat, stoji u tekstu.

Sjedinjene Države nametnule su sankcije gospodinu Dodiku zbog potkopavanja poslijeratnog poretka uspostavljenog Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Kako gospodin Dodik nastavlja potkopavati centralnu vladu u Sarajevu, zapadni diplomati strahuju da je glasanje bilo samo uvod u drugi referendum, ovoga puta na nezavisnosti. Nekada hvaljen u Washingtonu i Bruxellesu kao umjeren političar koji bi prekinuo s militantnim srpskim nacionalizmom koji je u 1990-ima doveo do balkanskog krvoprolića, gospodin Dodik se preoblikovao u neobuzdanog nacionalistu, navodi ugledni američki list.

Kako navodi The New York Times, Dodikovi pokrovitelji su u Beogradu, uključujući i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Dodik je pozvao sve srpske političare koji rade u bosanskim državnim institucijama da se vrate u Banjaluku, glavni grad srpske regije, i proglasio one koji odbiju izdajicama. Proširio je državnu kontrolu nad medijima i pooštrio svoj utjecaj u ustanovama srpskog entiteta, glavnim poslodavcem u njegovom dijelu zemlje.

Smješten u starinskom naslonjaču premalenom za njegovu figuru, činilo se da se malo uvrijedio na spominjanje američkih sankcija. Bez otvorenog priznanja, ima velike nade da će Trumpova administracija zauzeti njegovu stranu. Još važnije, on želi biti poštovan.

Branio je svoju odluku o razdvajanju s Bosnom, navodeći “opasnosti za Srbe” koje datiraju iz osmanske ere sve do prijetnje islamskog ekstremizma danas, za koji kaže da još uvijek vreba u sjeni borbe protiv terorizma.

Pouzdano je iznio svoju reviziju balkanske historije, miješajući anegdote prošlih užasa sa slikama sadašnjosti. Rekao je kako su Srbi bili žrtve islamskog ekstremizma mnogo prije Al Qaede i Islamske države, rekavši da “Srbima su odrubljivali glave nedaleko odavde za vrijeme rata”.

Bila je to zastrašujuća tvrdnja, s obzirom na masovno ubijanje muslimana od strane srpskih paravojnih snaga tokom rata, s muškarcima, ženama i djecom odvođenima poput stoke u koncentracijske logore kao u Manjači, izvan Banjaluke.

Bio je uvjeren da “nisu svi muslimani teroristi” i ponosno je izjavio da pet bosanskih muslimana trenutno služi u vladi Republike Srpske. Ali dodao je da su “većina terorističkih djela nedavno učinili muslimani”.

Promrmljao je misli o trenutnom tužnom stanju regije, rezultatu zapadnih čelnika koji su “kupili muslimansku ideju da je Bosna multikulturalna država i treba biti sačuvana kao takva u jednom komadu, bez obzira na cijenu”.

“Mogu me optužiti da sam loš čovjek 100 puta”, rekao je tokom intervjua u zgradi iz 1930-ih u središtu Banjaluke koja se sada zove Palata Republike – primjereno, s obzirom na ideju gospodina Dodika da vodi neovisnu državu.

“Ja sam političar. Ja samo reagujem na volju ljudi koji žive ovdje”, rekao je. “I ovdje ljudi ne žele više biti u Bosni.”

Nemoguće je reći koliko je g. Dodik spreman ići da postigne svoj cilj razbijanja Bosne. “Je li on nacionalist u srcu? Ne znam”, rekao je Loïc Trégourès, stručnjak za Balkan koji je proučavao uspon gospodina Dodika i koji predaje na Katoličkom institutu u Parizu. “On je političar koji će učiniti sve da ostane na vlasti”.

Gospodin Trégourès je rekao da je gospodin Dodik jednom ponudio objašnjenje za svoj nacionalistički stav. Odlučno mi je rekao: “Ja mogu govoriti o zdravstvenoj njezi i društvenom sistemu i niko neće slušati. Ali, ako kažem da obećavam da nikad neću odustati od Republike Srpske, svi oni uzvikuju moje ime”, stoji na kraju teksta.