Dok o eventualnim izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine političari raspravljaju iz dana u dan, glas mladih po ovome pitanju malo se čuje. Provjerili smo kako neki od njih, koji nisu u članstvu niti jedne od stranačkih opcija, gledaju na ovo pitanje.

U glasačku bi kutiju listić ove godine trebala ubaciti najmanje jedna nova generacija punoljetnih osoba. Ili barem neki od njih – s pravom da biraju i budu birani. Aldijana Okerić iz Inicijative mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini kaže kako su etno-nacionalne podjele i politike koje ih zagovaraju dovele mnoge mlade, umjesto pred glasačke kutije, na granične prelaze.

“Ne mogu sada generalno da govorim o mladim ljudima, ali stav ove Inicijative jeste taj da se prestane inzistirati na etno-nacionalnim kolektivitetima, da se napokon počne razmišljati u kontekstu stavljanja građanskog u prvi plan. Mi smo svjesni da etno-nacionalne podjele kao rezultat nesretnog rata održavaju status quo u državi proteklih dvadeset i kusur godina”, smatra Okerić.

Kako je konačno potrebno preći na građanski koncept, a napustiti etnički – stava je i Marko Vrljić, član Centra za kritičko mišljenje u Mostaru. Kaže kako bi Izborni zakon trebao omogućiti svakome da bira koga želi, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

“Smatram da bi rješenje Izbornog zakona trebalo ići u korist svih građana zemlje, i da ne bi dalje trebali ulaziti u podjele koje vladaju u ovome društvu, čineći probleme na svakodnevnoj razini. Ne vidim ništa sporno u pravu da svako može birati koga hoće. Ja kao mlada osoba želim imati pravo izabrati kandidata koji je svojim idejama najbliži meni, onome što ja vidim i hoću da se događa u mojoj zemlji”, ističe Vrljić.

Da mladi ljudi kao nikad prije trebaju izaći na predstojeće izbore i svoj glas suprotstaviti vladajućim nacionalnim strankama, mišljenja je sarajevski student Suad Beganović. O prijedlogu Hrvatske demokratske zajednice kaže – vodi u etno-teritorijalizaciju i dovršavanje ratnih namjera.

“SDA je samo druga strana istog novčića. Smatram da bi najelegantnije rješenje bio možda prijedlog SDP-DF bloka, s obzirom na to da nudi i vraća stabilnost Bosni i Hercegovini, što je u ovom trenutku ključno”, ocjenjuje Beganović, student Filozofskog fakulteta.

Dok se na bosanskohercegovačkom političkom terenu vode žustre rasprave o tome kako bi Izborni zakon trebao da izgleda, mnogi već sada postavljaju pitanje: Nastavi li se trend odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, ko će uopće izlaziti na Izbore? Ipak, slika bh. društva sve je bistrija: izborna godina je u punome jeku.