Kako će se sprovesti izborni rezultati. Politički dogovor izostaje. Do sada ništa od izmjena Izbornog zakona. Sve oči uprte u Centralnu izbornu komisiju - koja ima mogućnost da djeluje. Mnogi se pitaju u čijem interesu? Optuženi da rješenjima spremaju državni udar - iz CIK-a odgovaraju - da više nemaju volju da rade.

Radni materijal – kako su ga nazvali u Centralnoj izbornoj komisiji, između ostalog, podrazumijeva:

“Iz Srednjobosanskog kantona izbor 1 delegata iz reda bošnjačkog naroda. Četiri delegata iz reda hrvatskog. Podaci popisa 2013. kažu da u ovom Kantonu živi gotovo 147 hiljada Bošnjaka. A manje od sto hiljada Hrvata.”

Iako prema posljednjem popisu u Hercegovačko-neretvanskom kantonu živi 92 hiljade Bošnjaka – radni materijal CIK-a kaže da se u Doma naroda iz ovog Kantona ne bira niti jedan Bošnjak. S druge strane bira se pet predstavnika Hrvata.

U Kantonu Sarajevo iako živi gotovo 18 hiljada Hrvata – u radnom materijalu stoji – nijedan ne može u Dom naroda.

A u Posavskom kantonu od ukupno 33.600 Hrvata – do parlamentarne klupe može dospjeti tek jedan.

“Mi obično svaki taj akt kastriramo na našim sjednicama, kolegijima, a za sjednicu ide prijedlog oko kojeg postoji saglasnost – ako ne postoji saglasnost on ne ide na sjednicu izuzev ako se radi o odluci koja se mora donijeti onda se tamo preglasavamo. Za to sve još uvijek nije bilo potrebe tako da smo mi danas jednostavno taj radni materijal odbacili”, navela je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK BiH.

Sve češće optužbe koje u pitanje dovode nezavisnost članova CIK-a prilikom donošenja odluka. Sama predsjednica Hadžiabdić priznala je da se sastala s članicom HDZ-a Borjanom Krišto.

Podsjetimo, U proceduri je Kriština Apelacija u kojoj osporava Ustav – član koji kaže da se u Dom naroda Federacije iz svakog kantona bira se po jedan predstavnik konstitutivnog naroda, ako je takav izabran u skupštinu.

Optužbe i na račun Stjepana Mikića stižu iz Građanskog saveza.

“Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić (ne)svjesno krši ostatke Izbornog zakona iskasapljenog odlukama Ustavnog Suda i priključuje se implementiranju aprthejdskih mjera, koje sprovodi od strane OHR-a sankcionisani i bivši potpredsjednik HDZ-a BiH, a sadašnji član CIK-a Stjepan Mikić, da direktno legalizira ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koji su svoj sudski epilog dobili u Hagu presudama u slučaju Prlić i ostali.”

CIK – nezavisna institucija kakva bi trebala biti ili kako mnogi tvrde trenutno politički savez SNSD-a i HDZ-a?

Hoće li u rješenjima implementacije izbornih rezultata ići na ruku HDZ-u? Teza je koju zastupa opozicija. A poručuju – postoji i mogućnost trgovine produženjem mandata, s obzirom na to da pojedinim članovima CIK-a isti ističe pred izbore.

“Znamo koliki je politički utjecaj na članove CIK-a ,ima i drugih pitanja koja uskoro dolaze na red a tiču se njihovih mandata, tako da ne vidim da je pravo rješenje da CIK da određena tumačenja”, izjavio je Damir Bećirović iz DF-a.

Saša Magazinović iz SDP je kazao: “Trenutno je zaustavljen proces u kojem je CIK htio svojom voljom da prekraja volju građana, ali jedno veliko upozorenje vrlo smo budni, otvorenih očiju zajedno sa drugim političkim strankama spremnni da na sve moguće načine spriječimo takvo ponašanje”.

Hrvatska strana odgovara na optužbe.

Mario Karamatić, HSS:

“To samo pokazuje da su otišli toliko daleko u sluđivanju naroda i priče o nekoj podjeli Bosne i nekim glupostima da im je danas, a to su i dokazali reakcijama, prihvatljivije bilo kakvo nametnuto rješenje od strane nekoga nego minimalni kompromis sa hrvatskim strankama.”

I dalje je nejasno ostalo – kako prevazići situaciju da aktuelni Zakon predviđa izbor, u ovom slučaju, delegata, prema posljednjem popisu – a Ustav Federacije prema popisu iz 1991.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVOna ovom linku.