Kako će se sprovesti izborni rezultati. Politički dogovor izostaje. Do sada ništa od izmjena Izbornog zakona. Sve oči uprte u Centralnu izbornu komisiju - koja ima mogućnost da djeluje. Mnogi se pitaju u čijem interesu? Optuženi da rješenjima spremaju državni udar - iz CIK-a odgovaraju - da više nemaju volju da rade.

O ovoj temi u emisiji Dan uživo na N1 televiziji govorio je profesor ustavnog prava Kasim Trnka.

Kako komentirate radni materijal CIK-a, koji se pojavio u javnosti?

“Da Ustavni sud nije intervenisao na Izborni zakon, Izborna komisija bi bila dužna da nakon svakog popisa stanovništva izrazi što bolju proporcionalnost nacionalne strutkure u kantonima sa predstavnicima u Domu naroda. Pošto je Ustavni sud izbrisao rečenicu u kojoj je pisalo da iz svakog kantona mora biti po jedan predstavnik konstitutivnog naroda, ako takav predstavnik ima u skupštini kantona. To sada ne postoji. U zakonu je bilo navedeno koliko kojih pripadnika naroda u pojedinim kantonu. I to je izbrisano“, rekao je Trnka i dodao:

“U ovoj novoj situaciji u izmijenjenim okolnostima, kada postoji odredba Ustava FBiH, koji je na snazi da iz svakog kantona mora biti predstavnik konstitutivnih naroda. Po kontradiktornoj situaciji Izborna komisija na nivou radnog zadatka pravi projekat raspodjele mandata. Da je ostao redovan pravni poredak trebalo bi raditi poslije svakog popisa stanovništva. To piše u Izbornom zakonu. Ali kada se promjenila pravna situacija neozbiljno je praviti raspodjelu jer je to političko pitanje, a o tome trebaju odlučiti politički predstavnici naroda i građana u parlamentu.”

Što je zapravo nadležnost CIK-a kada je riječ o izbornom zakonu?

“Izborna komisija vodi izbornu administraciju i provodi ono što je u zakonu“, istakao je Trnka.

Gost Dana uživo je radni materijal CIK-a koji je izašao u javnost prokomentarisao sljedećim riječima:

“Budući da je ostalo na nivou radnog papira ne može se intervenisati na političke odnose u društvu. I da su donijeli odluku postoji pravni plijek da se obori. Radni materijal se podudara sa prijedlogom HNS-a i sada bi ja na njihovom mjestu napravio simulaciju i rekao građanima i javnosti – prijedlog HNS-a bi imao ovakve konsekvence, a prijedlog SDA bi imao dugačije. Pa bi se javnost mogla opredijeliti koji je bolji ili ne valja nijedan“, smatra Trnka.

Trnka je mišljenja da ozbiljno prijeti ustavna kriza jer je intervencijom promijenjen koncept ustavnog uređenja FBiH.

“Ona odredba koja piše u Ustavu FBiH je iz Vašingtonskog sporazma i polazi od toga da je FBiH ravnopravnih kantona i da je politička osnova za konstituisanje Vijeća naroda zapravo kantoni. To znači interes građana i nacija koji žive u kantonima da ulaze u sastav Doma naroda.”

Je li moguće uskladiti presude Ustavnog suda s Izbornim zakonom ?

“Izborni zakon treba prilagoditi odluci Ustavnog suda. To trebaju uraditi parlamentaci, ali očito nema ni minimun konsenzusa da bi se mogla očekivati saradnja. Uključili su se i predstavnici Međunarodne zajednice, ali nema približavanja“, odgovorio je Trnka.

Treba li razdvojiti izbor delegata i izbor članova Predsjedništva?

“Odluka Ustavnog suda ne tangira pitanje izbora članova Predsjedništva. Članove Predsjednitšva biraju građani“, kazao je Trnka

On smatra da je najveći problem što se miješaju koncepti, oni sa elementom građanskog i oni sa elementom nacionalnog.

“Unutar toga idu računice političkih stranaka pa računaju snagu po broju mjesta. Oni pragmatično gledaju na te stvari. Konceptualno ovo bi značilo promjenu koja bi se morala desiti od presude Sejdić-Finci, da ne govorim od ranije“, rekao je Trnka.

Da li je Aneks sedam proveden, da li se izborni zakon treba kreirati na osnovu popisa iz 1991. ili 2013. godine?

“Odlukom Visokog predstavnika iz 2002. godine ima odredba koja kaže da sve dok se ne provede Aneks 7, povratak izbjeglih i raseljenih lica se koristi popis iz 1991. godine. U Dejtonu je o tome razgovorano da bi se koliko je moguće otklonile negativne posljedice etničkog progona u BiH. U dijelu povratka imovinskih zahtjeva stvar je završena, ali u pogledu povratka osoba daleko smo od toga. U ovom ambijentu ljudi i ne pokazuju želju da se vrate jer je stvorena nepovoljna klima za povratak raseljenih“, kazao je Trnka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.