Evropska unija polaže veliku brigu zaštiti okoliša te smanjenju zagađenosti zraka, samo za svoje aktuelne članice, poručuju borci za zaštitu okoliša iz naše zemlje. Zaštita okoliša i kvalitet životne sredine se nisu našli u Strategiji EU za Zapadni Balkan kao važan element pri pristupanju Uniji.
No kada treba štititi interese građana Unije komesari su vrlo glasni:
“Izvješće Europske agencije za okoliš pokazuje da loša kvaliteta zraka i dalje uvelike utječe na zdravlje. Europska komisija želi riješiti taj problem i pomoći državama članicama da svojim građanima osiguraju kvalitetu zraka koja udovoljava najvišim standardima”.
Predstavnici nevladinih organizacija u BiH tvrde da se Unija mnogo više brine o izgradnji autoputeva koji vode ljude iz Bosne i Hercegovine. Smatraju i da zbog ovake nebrige nikada nećemo postati članica EU.
“Stanje u Bosni i Hercegovini je takvo da je stanje u okolišu gore nego što je bilo prije deset godina. Primjer tome je i Indeks okolišne učinkovitosti, objavljen prije nekoliko sedmica gdje je Bosna i Hercegovina zauzela 158 mjesto od 180 ocijenjenih zemalja. Ubjedljivo smo najgore ocijenjenja država u Evropi”, ističe Anes Podić, Udruženje „Eko akcija“.
Za to vrijeme kompanije iz zemalja EU rade u BiH na izgradnji hidro potencijala. Iste te kompanije u Austriji rade na rušenju postojećih elektrana, upozoravaju aktivisti.
“Primjer je recimo Sana, rijeka na čijem izvoru, upravo prave jednu hidrocentralu i tu je investitor kada dođete u pozadinu, ko je zapravo pravi investitor, to je firma Kelag iz Austrije koja u istoj toj zemlji ulaže da se ruše hidrocentrale i da se obnavlja stanište”, tvrdi Alma Midžić, Centar za Održivi Razvoj “Una”.
A kakva je situacija u regiji?
“Susjedna Hrvatska, koja je daleko ispred nas po pitanju upravljanja otpadom, ove godine plaća penale Evropskoj uniji jer nije dostigla ciljeve. A, mi čak nismo ni počeli da se približavamo nečemu što liči na sistem koji postoji u Hrvatskoj. Mi bismo trebali na godišnjem nivou, prema nekim procjenama, samo za jednu direktivu ulagati oko 12 milijardi”, ocjenjuje Maida Šabeta, Aarhus Centar BiH.
Iz NVO sektora zaključuju da isključivanje ovakvih važnih problema pokazuje da procesima upravljaju lobisti te da, kako kažu, više nema razlika između lokalnih i evropskih vlasti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
