Za revoluciju spremne. Pedesetak žena i nekoliko muškaraca u Sarajevu u borbi za prava svih žena u Bosni i Hercegovini.

“Neću karanfil niti ružu, želim posao”, uzvikivali su.

Borba za izlazak iz okova društvene represije, poručuju na aktivističkom maršu povodom međunarodnog dana žena.

“Mi ne smijemo zaboraviti probleme koje još uvijek nismo riješili – a to su neujednačene porodiljske naknade tamo gdje ih ima, neriješeni problemi alimentacionog fonda u BiH, nejednaka mediciniski potpomognuta oplodnja u entitetima, problemi diskriminacije i mobinga s kojima se žene suočavaju na radnom mjestu”, navela je Vildana Džekman iz Fondacije Cure.

Marš i u Tuzli s ciljem odavanja počasti ženama koje su se borile kroz historiju i podsjećanja da u sadašnjosti, status žene u mnogo čemu nije ravnopravan sa statusom muškaraca.

“Mi živimo u zemlji gdje je vrlo mali broj žena na izvršnim pozicijama, rukovodećim pozicijama, takođe živimo u svijetu gdje je svaka druga žena iznad 14 godina doživjela neki oblik nasilja. Žene na koje se stavlja navjeća odgovornost za pad nataliteta često bude otpuštene upravo zbog trudnoće, ovo su samo neki primjeri koliko je još posla ostalo u ovoj borbi za ravnopravnost spolova”, rekla je Selma Mustačević iz Medica – Tuzla.

A ravnopravno se ne govori o seksualnom uznemiravanju u Bosni i Hercegovini kao u ostatku svijeta – svjetski aktuelan pokret #MeToo za borbu protiv seksualnog uznemiravanja žena, do Bosne i Hercegovine nije stigao.

“Ono što mi vidimo kao problem kod nas jeste da zakoni nisu dovoljno popraćeni internim mehanizmima unutar radnih organizacija. Osim zakona, potrebno je da svaka organizacija uloži određeni napor, da se svi uposlenici i uposlenice upoznaju s tim šta je seksualno uznemiravanje i kakve mogućnosti oni imaju na raspolaganju u slučaju da smatraju da su izloženi seksualnom uznemiravanju”, navela je Majda Halilović iz Atlanske inicijative.

A da se o seksualnom uznemiravanju vrlo malo govori, dokaz je da je od 2003. do 2014. godine doneseno 11 presuda po tužbama za seksualno uznemiravanje u cijeloj Bosni i Hercegovini, poručuju iz Atlanske Inicijative.

“Ja mislim da se ovdje radi o tome da su ljudi društveno uznemireni, socijalno uznemireni, politički uznemireni, poklopljeni strahom i da je to uznemiravanje o kojem vi govorite samo dio onoga u čemu živi ova danas zajednica. To je problem”, izjavio je Ibrahim Spahić, predsjednik međunarodnog centra za mir.

Pitali smo građanke: Jeste li vi u životu doživjeli da ste diskriminirani jer ste žena?
“Pa nisam, nisam.”
“Konkretno sad ne mogu se sjetit al mislim da su žene svakako diskriminirane u našem društvu i mislim da bi se moglo učiniti puno po tom pitanju.”

Većina žena u našoj zemlji poručuju da ih čeka još mnogo bitaka za ravnopravnost.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.