Mislim da će se u narednih deset dana morati staviti na stol rješenja kojima dugo kalkuliramo i mislim da bi time relaksirali odnose u BiH, kazao je u Pressingu predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović komentirajući izmjene Izbornog zakona za koje se zalaže.

 Na pitanje da li je spreman za megdan sa Željkom Komšićem, Čović je poručio je da je ”to daleko od bilo kakvih megdana”.

“Ja govorim o hrvatskom članu Predsjedništva kojeg će birati Hrvati kao konstitutivni narod. Promjena Izbornog zakona bi se mogla desiti sukladno odluci Ustavnog suda. Činjenica da je neko mogao dobiti 337.000 glasova govori da su tada 99,99% za Komšića glasali Bošnjaci. Ako znate da sve skupa teoretski, među Hrvatima, može izaći oko 180.000 – 190.000 na izbore i ako je tadašnji hrvatski član Predsjedništva dobio više od 100.000 koji je predlagao HDZ, pa drugi kandidati koji su imali isključivo hrvatsku potporu, jasno je šta je dobio gospodin Komšić”, rekao je gost N1 televizije.

Ponovio je da vjeruje u pobjedu kandidata Hrvatske demokratske zajednice naglasivši da ”niko ne brani bilo kome da se kandidira kao hrvatski član Predsjedništva.

“Zašto se on ne bi kandidirao? Naravno da će pobijediti HDZ-ov kandidat, ali niko ne brani bilo kome da se kandidira kao hrvatski član Predsjedništva. Zašto bi neko vama ili gospodinu Komšiću uskratio da se kandidira? Suština je čiji legitimitet on nosi i koga predstavlja. Osnova Ustavnog suda je upravo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda”, kazao je on.

O izmjenama Izbornog zakona…

“Imamo dovoljno vremena za parlamentarnu proceduru. Jutros sam razgovarao sa veleposlanicom SAD-a na njen zahtjev. Mislim da će se u narednih deset dana morati staviti na stol rješenja kojima dugo kalkuliramo i mislim da bi time relaksirali odnose u BiH, da se izbori održe i implementira izborni rezultat i da sve silne reforme konačno krenu. Uvjeren sam da će se to desiti, ali vidjet ćemo.”

Da li će SDA pristati na to?

“Sa gospodinom Izetbegovićem sam se davno ispričao o izmjenama Izbornog zakona i kada smo shvatili da imaju taktiku zadržavanja statusa quo tada smo mi krenuli sa idejom da u Parlament idemo sa svojim prijedlogom kako bi neke stvari riješili. Nažalost znamo kako je to završilo u parlamentarnoj proceduri. Danas pokušavamo kroz međunarodni čimbenik u BiH doći do onog broja glasova koji će biti dovoljan u Zastupničkom domu.”

Zašto je Ljubić i odluka Ustavnog suda važniji od presude Sejdić-Finci?

“Nemoguće je zajedno provesti jer je odluku Ustavnog suda moguće provesti kroz izmjene Izbornog zakona, dok presude Evropskog suda u Strazburu traže dublje zahtjeve i intervencije na Ustav BiH, a tu dvotrećinsku većinu odavno nemamo.”

Jesu li Hrvati povlašteni u BiH?

“Dao Bog da jesu, onda ne bi bilo potrebe da se ja bavim politikom ili bi se bavio s neke druge političke pozicije. Dok su ovako ustavno nejednakopravni, dok Ustavni sud mora vansnage stavljati određene odredbe Izbornog zakona da bi se osiguralo legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda neću moći prihvatiti činjenicu da je hrvatski narod jednakopravan.”

Godinama HDZ i vi govorite da su Hrvati ugroženi. Franjo Topić je rekao da je Hrvatima u BiH bolje nego ostalima, nego Hrvatima u Austriji.

“Zašto bih se ja upoređivao sa Hrvatom u Austriji? U Austriji je Hrvat ili grupa građana ne mogu dobaciti ni do nacionalne manjine. U BiH su Hrvati konstitutivni narod, a kome to ne leži on će morati mijenjati svoj pogled na BiH, pa i referendumsku pitnanje koje je jasno definirano, bacit će pogled i na zadnji popis stanovništva gdje se precizno definira koliko je jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda. Romi i židovi i druge manjine, svi oni koji se nisu htjeli izjašnjavati kao predstavnici konstitutivnih naroda u BiH, su na razini oko 4 posto na razini BiH. Hrvata je 15,4 posto, a mislim da nas danas ima više jer je broj stanovnika značajno pao uz sve ove odlaske. Kome danas smeta da je danas Hrvat u BiH u težnji da ostvari svoju jednakopravnost, ja sam zabrinut za njega.”

Ako prođe ovaj model, ukinuće se model da neko iz građanskih stranaka postane član Predsjedništva. Je li to tačno?

“Zašto ne bi neko iz SDP-a bio dobar Hrvat i da Hrvati glasaju za njega. Suština je da samo dominantno Hrvati glasaju za njega, kao što u RS dominantno Srbi glasaju za srpskog člana Predsjedništva. Bilo koji predstavnik Bošnjaka ima legitimitet Bošnjaka iz FBiH, jer je takva struktura FBiH.”

“Kada bi se ovo promjenilo HDZ bi izgubio svoju stožernost u vođenju politike jer bi bilo dozvoljena jedna prava utakmica na političkom tržištu. Zašto bi dobar Hrvat bio samo u HDZ-u.”

Je li normalno da Hrvat iz Sarajeva i Tuzle nemaju ista prava kao Hrvat iz Širokog Brijega i Hrvat iz Viteza?

“Naravno da nije. Kako će to biti dobro? Recite mi zašto jedan Hrvat iz Sarajeva ne može biti direktor JP u Sarajevu, zašto Hrvat iz Tuzle ne može biti direktor neke fabrike, sveučilišta, zdravstvenog sustava… To je nedopustivo, zato se ja zalažem. Nađite jedan primjer gdje je Hrvat, nebitno iz koje je stranke, je neki čimbenik u javnom sektoru Sarajevu ili Tuzli.”

Hrvatsko narodno vijeće optužuje HDZ da je podijelio Hrvate na bosanske i hercegovačke?

“To bi neko želio. Pretpostavljam da imaju dovoljno potpore Hrvata da bi se mogli tako predstavljati. U Vijeću ministara u ime Hrvata imamo ministricu Pendeš iz Novog Travnika ili Nove Bile, ministar pravde iz Rame, ministar financija iz Čitluka, zamjenik ministra prometa iz Mostara, zamjenik ministra sigurnosti iz Tuzle. U Domu naroda imate četiri predstavnika i vidite odakle su.”

U radnom materijalu CIK-a stoji da iz Sarajeva u kojem živi 17 hiljada Hrvata ili TK gdje ima 23 hiljade Hrvata neće biti nijednog delegata u Domu naroda, a iz SBK gdje živi 146.000 Bošnjaka i 97.000 Hrvata u Dom naroda ide jedan Bošnjak i četiri Hrvata?

“Koliko danas iz Tuzle ima Hrvata? Nema niti jedan. Ne možemo preći ni izborni prag, koliko ima iz Goražda ima Hrvata u Domu naroda, ne može se izborni prag preći. Na razini države to nama nije prepreka, prepreka je izborna baza županija. Iz Bihaća, Tuzle, Goražda i Sarajeva ne možete iz Hrvata izabrati da pređe u Dom naroda. Kada bi se svi Hrvati iz Sarajeva udružili, ne možete preći. To je tako nažalost. I sada ne dozvoljavamo da drugi biraju Hrvate.”

Bošnjaci bi izabrali 5-6 Hrvata u Domu naroda, Bošnjaci bi izabrali više od pola Srba u Domu naroda Federacije, sve ostale bi birali i izabrali bi sve Bošnjake i imali bi 80 posto strukture Doma naroda Federacije BiH. To naravno ne odgovara odluci Ustavnog suda o legitimnog predstavljanju konstitutivnih naroda.”

Šta je kompromis na koji ste spremni pristati?

“Dom naroda i njegova uloga je definirana Ustavom. Jednom smo prihvatili kod Travanjski paket, ja osobno, da prihvatimo neke preinake u funkcioniranju države, EU, razvoja i reformi, ali to nije prošlo. Danas za to ne postoje nikakvi preduvjeti. Da li će se nekada pojaviti preduvjeti, našim ulaskom u EU, vjerujem da hoće.”

Bošnjaci iz građanskih stranaka kažu da je cilj ovakve hrvatske politike zapravo getoizacija Bošnjaka. Je li to tačno?

“To je isto kao da neko kaže da je u ratu HVO zatvorio u geto Bošnjake u Središnjoj Bosni. I to sam slušao kako su Hrvati u Središnjoj Bosni getoizirali Bošnjake, kao da tamo nisu Hrvati bili u okruženi, a ne neko drugi. Volio bih razumjeti riječ getoizacije od strane onih koji imaju 15,5 posto strukture stanovništva ove države. Pokušajte mi kazati praktičan način kako će neko getoizirati Bošnjake od strane malobrojnijeg naroda. Da li se jedan narod želi odreći luksuza da drugom bira predstavnike, to je nešto drugo. U ovom trenutku to bošnjačka strana ne želi. Ako u BiH Hrvati, Bošnjaci i Srbi nisu jednakopravni, to neće funkcionisati.”

Bakir Izetbegović je rekao da treba pomoći Hrvatima, ali je kazao da se Čović boji iseljavanja Hrvata i da želite sačuvati supstancu time što se Hrvati grupišu u Hercegovini?

“To je besmisleno, pa vidite brojke. Više Hrvata živi u Središnjoj Bosni, nego u Hercegovini. To je po zvaničnoj statistici. Ne treba nama pomagati Izetbegović ni niko drugi. Mi svoja prava treba crpiti isključivo iz Ustava BiH. E to je onda moja domovina Bosna i Hercegovina. Bude li neko davao vama ili meni nema od toga sreće. Jednom će se neko zasititi davanja ili takvog čina i to je sada ovo sadašnje stanje.”

Prema analizama ako se Hrvati nastave iseljavati ovom dinamikom, ovog naroda za 27 godina neće biti u BiH?

“Neće biti ni nas, ni BiH, ni Bošnjaka, ni Srba, ni Srbije ni Hrvatske. Jer se napravio pokret 20 i više miliona ljudi ka nekom razvijenom svijetu.”

Je li Vas kao lidera u vlasti stid kada čujete šta su suštinski problemi ljudi?

“Ja svaki dan pričam s tim ljudima o životnim problemima, bez obzira iz koje strukture dolaze. Ne trebam negdje dolaziti nakon godinu dana da bih čuo šta mislite. Ja sam svaki dan u drugom mjestu u BiH. Želim biti među ljudima, želim čuti i pokušati udovoljiti zahtjevima ili prepoznati šta je problem. Znam da su mnoge stvari mogle biti bolje, da smo mogli reforme uraditi bolje, da smo mogli danas biti članica EU, a ne da budem Mr. Optimist jer kažem da ćemo dobiti kandidatski status. A to je zato jer imamo kočničare koji će učiniti sve da BiH stoji, i oko Izbornog zakona i oko evropskog puta. Bićemo u EU do 2025. godine, koliko god to neki kočili.”

Rekli ste da BiH može stići Srbiju i Crnu Goru?

“Naravno, samo treba raditi. Ko nas je spriječio da predamo Upitnik prošle godine, a ne ove. Učinili smo sve da pokažemo kako Mehanizam koordinacije ne funkcionira. Mi moramo početi vjerovati u svoju državu i početi raditi za nju.”

Postoji li većina za donošenje odluka?

“Danas ne. Danas postoji od slučaja do slučaja, kao što su akcize. Ali opet srpske stranke na vlasti nisu glasali za to. Gdje nam je većina? Na razini FBiH i države nema većine. To je stanje bar godinu dana.”

Hoće li biti blokade nakon nakon izbora?

“Mislim da neće. Održat ćemo izbore i cilj je napraviti što prije vlast kako bi uhvatili korak. Izbori se ne mogu održati po starom Izbornom zakonu, jer neki članovi ne postoje. Moraće se dopuniti kao takvi. Ustavni sud je za Mostar i druge stvari kazao da neke stvari su ništavne jer nisu u skladu sa Ustavom BiH.”

Šta je sa Mostarom, zašto ljudi ne glasaju toliko godina?

“Vlast imamo kakvu imamo, Vijeće nemamo već dugo vremena. To su aranžmani Visokog predstavnika i nikada poslije toga nismo imali dovoljno snage da promijenimo takve odluke. Ponudili smo deset koncepcija kako da popunimo Gradsko Vijeće Mostara. Zašto nismo imali partnere, ne znam.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.