Oko 50.000 migranata koji se nalaze između Grčke i BiH mogli bi se, preko Albanije, uputiti i ka Bosni i Hercegovini, nedavno je upozorio državni ministar sigurnosti.

Istovremeno, u Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine trenutno nedostaje skoro 600 službenika. Sistematizacija je stara i ne odgovara trenutnim izazovima.

Slike koje je naša kamera zabilježila na bosanskohercegovačkim ulicama oslikavaju zvaničnu statistiku. Ona pokazuje: Osam puta više migranata bilo je u nepuna prva tri mjeseca ove godine, nego u istom periodu prošle. Samo do 11. marta ove godine preko 600, dok je u cijeloj 2016. godini bilo manje od 100.

Povećanje broja je izvjesno, no ne i kako će Bosna i Hercegovina sa tim izaći na kraj. Nedostaje oko 580 policijskih službenika, kažu u Graničnoj policiji.

“Sistematizacija ne oslikava realne, aktuelne potrebe Granične policije, a situacija je otežana i zbog činjenice je da je u 2016. penzionisan 81 policijskih službenik, a u 2017. 80 policijskih službenika. Granična policija trenutno ima negdje oko 1.845 policijskih službenika. Među tih 1.845 policijskih službenika, nisu svi oni koji grade na granici i prijelazima. To je postojeća sistematizacija koja je dosta zastarjela, s obzirom na da je ona pravljena prije 10 godina, a mnoge stvari su se u međuvremenu promijenile”, navela je Sanela Dujović, portparolka Granične policije BiH.

A mijenjat će se još. Na izazove koji, između ostalih zemalja, očekuju i BiH, ukazao je nedavno i državni ministar sigurnosti Dragan Mektić:

“Na prostoru između Grčke, zaključno sa BiH, pretpostavlja se da se nalazi između 45 i 50 hiljada migranata. Za pretpostaviti je da tako veliki broj tih migranata planira da ide na potezu Zapadnog Balkana, a to je od Turske prema Grčkoj, od Grčkoj prema Albaniji, iz Albanije prema BiH.”

Poznato je i to da je broj ljudi kojima je potreban smještaj odavno prerastao kapacitete azilantskog centra u Delijašu, u opštini Trnovo.

Prema Zakonu o azilu, ako je previše zahtjeva za azil, prihvat i smještaj tražitelja azila može se osigurati i u privatnim kućama, stanovima, hotelima i drugim pristorima. Upravo je to i slučaj. U nekoliko hostela u Sarajevu, potvrđeno nam je da tražitelji azila borave kod njih.

A namjera podnošenja zahtjeva za azil, prema istom zakonu, iskazuje se Graničnoj policiji ili organizacijskim jedinicama Službe.

Neizvjesno je kako će ovaj sistem funkcionisati sa smanjenim kapacitetom službenika i najavljenim povećanim prilivom migranata.

A stižu i novi izazovi – uobičajeno i očekivano povećanje frekvencije putnika na granicama tokom ljetne turističke sezone.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenihmrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.