U Sarajevu je počela sjednica Predstavničkog dom Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi poslanici trebalo da razmatraju izvještaj komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o krivičnom postupku BiH, čiji je predlagač poslanik SDA Amir Fazlić.

Članovi Kolegijuma ovog doma, radeći kao komisija, nisu postigli saglasnost u vezi sa Fazlićevim prijedlogom, koji na sjednici 21. marta prilikom glasanja nije dobio entitetsku većinu.

U obrazloženju ovog prijedloga navodi se da je riječ o usklađivanju odredbe zakona koja govori o svjedoku čiji iskaz, pod zakonskim uslovima, može biti dokaz optužbe koji će se koristiti u postupku protiv drugih lica.

Problem s izmjenama tog zakona je nastao zbog činjenice da postoji i prijedlog Ministarstva pravde BiH za izmjene tog zakona koje su potrebne zbog sprovođenja odluke Ustavnog suda koji je prije osam mjeseci neke odredbe zakona proglasio neustavnim.

Na dnevnom redu je i zahtjev poslanika HDZ-a Nikole Lovrinovića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o krivičnom postupku BiH po hitnom zakonodavnom postupku.

Ministar pravde u Savjetu ministara Josip Grubeša pojasnio je ranije da je riječ o odluci Ustavnog suda BiH koja je donesena prije osam mjeseci na apelaciju tada predsjedavajuće Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjane Krišto, i u kojoj su pojedine odredbe ZKP-a i Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji proglašene neustavnim, uz ocjenu da se krše ljudska prava.

On upozorava da bi u slučaju nereagovanja, Ustavni sud BiH mogao da stavi van snage odredbe ZKP-a, što bi izazvalo tešku pravnu situaciju za sve građane BiH.

Prijedlog izmjena ovog zakona sličan je Fazlićevom prijedlogu, ali je suštinska razlika u obuhvatu primjene zakona, a praktično to bi značilo da se izmjenama zakona definišu samo krivična djela koje tretira Krivični zakon BiH, ali ne i krivični zakoni entiteta.

Iz Delegacije EU u BiH ranije je saopšteno da su izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku BiH neophodne kako bi se provela odluka Ustavnog suda BiH koja zahtijeva strožiji pravni režim, tj. korištenje i kontrolu posebnih istražnih radnji u krivičnim postupcima.

Na dnevnom redu će se naći Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima.

Kao jedan od razloga donošenja ovog zakona navode se preporuke revizije Ministarstvu pravde BiH da u saradnji sa institucijama koje su već uključene u proces naplate prihoda od novčanih kazni riješi pitanje evidentiranja naplaćenih novčanih kazni, te uz angažovanje relevantnih institucija nastave aktivnosti na obezbjeđenju uslova za praćenje naplate novčanih kazni kod izdavaoca prekršajnog naloga.

Poslanici će razmatrati i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH, čiji je predlagač Savjet ministara, koji u obrazloženju navodi da se razlozi za izmjene ovog zakona zasnivaju na stvarnim potrebama rada proizašlim iz praktične primjene Zakona o radu u institucijama BiH kao i inicijativama određenih institucija, s ciljem unapređenja postojećih procedura i prevazilaženja pojedinih identifikovanih nedorečenosti u postupku primjene Zakona o radu.

U planu je, na inicijativu poslanika Mirsada Đonlagića /SBB/, razmatranje Prijedloga zakona o dopunama Zakona o sportu u BiH, kojim se utvrđuju obaveze Ministarstva civilnih poslova BiH u finansiranju reprezentacija BiH i uspješnih pojedinaca, dok se potrebe nižeg stepena organizovanja – poput klubova ili bilo kojeg načina organizovanja kolektiva i pojedinaca – usmjeravaju na sufinansiranje drugih nivoa institucija i nadležnosti.

Predviđeno je i razmatranje Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH, čiji je cilj da se unapređenjem postojećih odredaba prevaziđu uočene nepreciznosti i nedorečenosti identifikovane u postupku primjene propisa, kako bi norma bila jasna, određena i provodiva.

Na dnevnom redu je i Đonlagićev Prijedlog zakona o dopunama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH koji, između ostalog, teži ka unapređenju kvaliteta visokog obrazovanja u BiH u skladu sa evropskim normama, uvođenju Rektorske konferencije, izbjegavanju direktnog političkog uticaja na proces izbora kadrova, kao i na proces akreditacije, pri čemu predlagač insistira i na aktivnijoj ulozi Ministarstva civilnih poslova BiH.

Predviđeno je i razmatranje Izvještaja komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu poslanika Nikole Špirića za uvrštavanje nove tačke u dnevni red 59. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja glasi: “Stanje bezbjednosti u BiH povodom alarmantnih izjava ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića”, pri čemu nije postignuta saglasnaost komisije, kao i više izvještaja komisija Predstavničkog doma te zajedničkih komisija parlamenta BiH.

Na dnevnom redu nalazi se i Prijedlog strategije BiH nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH, za period 2018-2023. godina, Informacija o sprovođenju plana hitnih mjera i realizaciji aktivnosti navedenih u Informacija o procjenama i mogućnostima BiH po pitanju izbjegličke krize u regionu i EU i pregledu situacije u vezi s migrantskom krizom na zapadnobalkanskoj ruti, kao i davanje saglasnosti za ratifikaciju niza međunarodnih sporazuma.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.