Vlasti USK-a održale su hitan sastanak s nevladinim organizacijama i sa samo jednom tačkom reda – migrantska kriza. Sastanku su se odazvali predstavnici terenskih ureda Granične policije i Službe za poslove sa strancima. Iako pozvani, niko iz držvnih institucija nije došao. Lokalne vlasti s problemom se ne mogu boriti same, niti imaju nadležnost.

Lokalne vlasti s problemom se ne mogu boriti same, niti imaju nadležnost. Poručuju – ako oni nisu htjeli u Bihać, mi idemo u Sarajevo. Migranti su nadležnost viih nivoa.

Uoči i nakon sastanka – razočarenje. Bez predstavnika – Ministarstva sigurnosti, Civilnih poslova, Federalnog ministartva za izbjeglice, SIPA-e. Bihaćki gradonačelnik kaže – tek sada je u panici.

“Možemo samo plakati, po ovome kako je sada formiran taj sistem preostaje nam da plačemo. Mi imamo humanitarni problem, mi smo prošli rat, glad, izolaciju ovdje u Bihaću, ne možemo okrenuti glavu od tih ljudi, ali opet imamo i problem sigurnosti, neko nam spava metara od stana, mi ne znamo ni ko je, ni šta je, ni odakle je. Već ima zabilježenih slučajeva svraba”, kaže Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.

Smještajnih kapaciteta nema, za stotine migranata samo u Bihaću. Lokalne vlasti su razmišljale o uspostavljanju improvizovanog kampa. No, za to nemaju nadležnost. Građani pomažu. Toliko sredstava nemaju. Stoga blago raste broj krivičnih djela. Sud nemoćan, jer niko ne govori jezicima koje koriste migranti, kaže ministar policije. Većih problema nema.

“Sljedeće sedmice dogovoriti se sa premijerom USK da oformimo jedan krizni štab da vidimo šta dalje da uradimo, da ljude smjestimo na jedno mjesto gdje im možemo pružiti pomoć i adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Tu su ljudi koji su prešli dug put, bolesni su, iznemogli, trebamo taj humanitarni aspket imati u vidu, ali da ih imamo na jednom mjestu”, poručuje Anel Ramić, ministar unutrašnjih poslova USK.

I lokalne humanitarne organizacije traže pomoć. Putem društvenih mreža organizuju akcije darivanja odjeće, hrane. No, nedovoljno je.

“Mi smo na ivici snaga, s druge strane ovaj način rada i djelovanja zaista nije rješenje za ovakav jedan problem, pogotovo što su ljudi na ulici, što spavaju u ruševinama, po parkovima, nemaju mogućnost da obavljaju osnovne higijenske potrebe. Povlačimo se polahko iz ovog djelovanja bez obzira na onu našu ljudsku i majčinsku potrebu”, ističe Zemira Gorinjac, predsjednica Udruženja Solidarnost.

Nevladine organizacije poručuju, da ne mogu samo rješavati problem za koji je zadužena država. Zatečeni su i zdravstveni radnici. Migranti se svakodnevno javljaju s različitim problemima.

“Jučer sam išao u bolnicu, tražili su mi novac, ali ja novca nemam. 15 maraka po osobi, prijatelj ima alergiju, ja imam groznicu i dali su mu neke kreme i lijekove ipak besplatno. Ali meni nisu. Danas se osjećam malo bolje”, priča nam jedna migrant.

Od namjere da uđu u EU, migranti neće odustati. Stoga vlasti USK-a zahtijevaju da im državne institucije daju podatke o tome koliko ih još dolazi u ovaj dio BiH. Osim toga, u Ministarstvu unutrašnjih poslova kantona tvrde da raspolažu podacima, kako hrvatska Granična policija ilegalno u BiH vraća one migrante koje pređu na njihov teritorij. Ali i ovo pitanje je nadležnost  države. Ne kantona.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.