Na poziv načelnika Općine Stari Grad Sarajevo Ibrahima Hadžibajrića danas je održan hitan sastanak povodom sve većeg broja migranata u Sarajevu, konkretno u parku prekoputa Vijećnice, ali i na drugim lokacijama.

Sastanku su prisustvovali načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo, načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo, dogradonačelnik Grada Sarajevo Ivica Šarić, šefica kabineta premijera Kantona Sarajevo Lejla Mujkić, Sead Jamakosmanović iz Federalnog Crvenog križa, načelnik uprave PS Stari Grad Nusret Selimović, te predstavnici Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, Općine Centar i MUP-a KS.

Pomoć u rješavanju ove problematike ponudili su direktor TIKA-e u BiH Omer Faruk Alimc i predstavnik Ambasade Republike Turske Omer Cetres, koji su također prisustvovali sastanku.

Hadžibajrić je istakao da je sastanak sazvao kako bi se povukli konkretni potezi u rješavanju problema migranata sa kojim se ne suočava samo Stari Grad i Sarajevo, nego i BiH.

“Iz tog razloga na današnjem sastanku doneseni su zaključci koji će biti upućeni Predsjedništvu BiH od kojeg će se tražiti da u što kraćem roku odredi lokacije vojnih kasarni u BiH u koje se mogu smjestiti migranti. Drugi zaključak je da se što prije izvrši registracija migranata na licu mjesta, a da se nakon toga transportuju u kasarne koje odredi Predsjedništvo BiH”, izjavio je Hadžibajrić, navodi se u saopćenju općine Stari Grad.

Dodao je da su općine izrazile spremnost da pomognu u opremanju kasarni u koje će migranti biti smješteni potrebnim sadržajima kao što su dušeci, kreveti, deke i ostalo.

“Spremnost u rješavanju ove krize ponudila je i Islamska zajednica BiH gdje smo jučer održali sastanak sa reisom Huseinom ef. Kavazovićem i dogovorili da i oni učestvuju u skladu sa svojim mogućnostima”, kazao je Hadžibajrić.

Na ozbiljnost situacije ukazao je i načelnik uprave PS Stari Grad Nusret Selimović koji je kazao da je sa sigurnosnog aspekta situacija veoma napeta, te da je prisutan svakodnevni priliv novih migranata.

“Naši podaci pokazuju da je među migrantima najmanji broj onih sa ratom zahvaćenih područja, uglavnom su to osobe afroazijskog porijekla, dvanaest do trinaest etničkih skupina: od Nigerije, Libije, Alžira, Maroka, Pakistana, Afganistana… Među tim ljudima ima raznih socijalnih slojeva, a ima i onih koji prema informacijama iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i po indikatorima boluju od teških zaraznih bolesti i s te strane je vrlo ozbiljna situacija. Među njima je i značajan broj onih koji su užiovaci raznih opijata, narkotičkih sredstava”, kazao je Selimović.

Upozorio je da je do sada zabilježeno više incidenata, ali bez većih posljedica.

“Potrebno je izvršiti pritisak na odgovarajuće nivoe vlasti da se svi migranti registruju i na neki način stave pod kontrolu”, dodao je Selimović.

U Općini Trnovo se, prema riječima načelnika Ibre Berila, sa ovim problemom suočavaju već šest mjeseci zbog azilantskog centra u Delijašima. On je upozorio da se migranti registruju u azilantskim centrima, ali ih potom napuštaju i tu nastaje problem.

“Mi se već pola godine nosimo s tim problemima. Općina Trnovo, kao lokalna zajednica, dobija kazne koje moramo plaćati zbog prekršaja koje migranti naprave na Sokocu ili negdje drugo, samo zato što su registrovani u Delijašima. Tu su i brojni drugi problemi, krađe, provale u vikendice naših građana, neadekvatni uslovi, nepostojanje prevoza i drugo”, kazao je Berilo.

Po njemu, problem se mora sistemski rješavati na državnom nivou.

“Potrebno je da Vijeće ministara BiH ozbiljno pristupi ovoj problematici i pristupe izmjeni zakona. Država mora preuzeti ovo pitanje i odgovornost na sebe”, kazao je Berilo.

Federalni Crveni križ se svim svojim kapacitetima stavio u rješavanje ovog problema. Doktor Sead Jamakosanović je pružao zdravstvenu pomoć migrantima prekoputa Vijećnice i kaže da je nailazio na različite slučajeve.

“Pružao sam zdravstvenu pomoć migrantima i nailazio na razne slučajeve, od onih koji pješke dolaze iz pravca Crne Gore sa povredama na nogama, do onih koji u Beograd slijeću avionom, sa ruksakom na leđima. Tačno je da su mi tražili lijekove koje koriste ovisnici, a bio sam svjedok i brojnim sukobima među grupama migranata. Lično sam vidio spiskove migranata koji su stigli iz Beograda kod ljudi koji tamo rade kao volonteri i zato smatram da je i njih potrebno provjeriti”, kazao je Jamakosmanović.

Naglasio da je Federalni Crveni križ u Bihaću našao najbolji model za rješavanje ove krize te preporučio njegovu primjenu i u Sarajevu, ali smatra da je potrebno da se proces rješavanja odvija na nekoliko nivoa vlasti.

Iz Ambasade Republike Turske u BiH kazali su da će o današnjim zaključcima informisati turski Crveni polumjesec i Upravu za katastrofe i urgentna stanja pri Vladi Turske (AFAD), te zatražiti pomoć.

Zaključci sa današnjeg sastanka bit će upućeni Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH i Ministarstvu sigurnosti BiH, te je naglašeno da se očekuje konkretan potez i odgovor Predsjedništva BiH i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića od kojeg se očekuje da odredi lokacije vojnih kasarni u koje bi se mogli smjestiti azilanti.