Opštu uredbu o zaštiti podataka Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope, od sutra će morati primjenjivati sve zemlje članice Unije. Uredba donosi bitna ograničenja za manipulisanje ličnim podacima građana od strane institucija i kompanija s kojima posluju.

Iako BiH nije članica EU, zbog građana EU ove izmjene će morati primjenjivati kazala je Samira Čampara, zamjenica direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Šta ove izmjene konkretno znače?

”EU je prije dvije godine donijela sveobuhvatni propis o zaštiti ličnih podataka i on stupa na snagu sutra. Ovaj propis stupa u svim članicama EU. Ovaj propis je veoma kompleksan zbog svoje produžene važnosti, teritorijalne rasprostranjenosti. Sama uredba propisuje da će se ista primjenjivati ne samo od strane država EU već i od strane firmi. Ne veže za druge zemlje nego se vezuje za poslovne subjekte, organizacije koje obrađuju lične podatke i imaju sjedište u EU. Sve firme sa sjedištem u EU su dužne primjenjivati ovaj propis kao i one firme koje nemaju sjedište u EU a obrađuju lične podatke građana EU”, naglasila je Čampara.

Na koje lične podatke se odnose ove izmjene?

“Uredba je jako kompleksan i sveobuhvatan propis i ona općenito zaštitu ličnih podataka podiže na jedan do sada neviđen nivo. U okviru Evrope, imali smo jedan propis koji je ne na ovakav način regulisao, već na drugi način regulisaio zaštitu ličnih podataka, više je davao jedan pravac, kako da i u kom pravcu sve zemlje EU idu“, istakla je Čampara.

Vrlo je važno razumjeti razloge zašto je donosen novi propis smatra Samira Čampara.

“Cijela Evropa, pa i šire postala je jedno veliko globalno tržište, međusobna razmjena roba i usluga dostiže jedan veći nivo i u razmjeni roba i usluga naravno da dolazi do razmjene ličnih podataka. Da bi se to bezbjedno radilo bila je potreba za jednim drugim propisom”, kazala je Čampara.

Osim jedinstvenog tržišta vrlo je važan i razvoj novih tehnologija.

“Znamo šta su tehnologije uradile, bilo u privatnom, bilo u javnom sektoru ili za pojedince. Znamo kako se dijele lični podaci. Sami građani za međusobnu komunikaciju dijele podatke, dijele ih globalno neograničenom broju ljudi. Sve su to uradile društvene mreže koje su omogućile ljudima da komuniciraju. Istovremeno su stvorile jedan veliki rizik za zaštitu njihovog prava, prava na zaštitu ličnih podataka”, smatra Čampara.

Od strane EU pristupilo se drugom načinu regulisanja ove materije, oni su propisali zu EU da su svi oni koji obrađuju lične podatke a koji se tiču građana EU dužni da poštuju ova pravila i ove principe istakla je Čampara.

Koja vrsta zloupotreba će se na ovaj način spriječiti?

“Govoriti o posebnom sektoru je veoma teško, svaka situacija traži primjenu u toj situaciji određenih propisa kako se to tumači. Uvijek možemo govoriti na uopćen način. Uredba mnogo dublje i sveobuhvatnije reguliše obaveze kontrolora koji obrađuju lične podatke, uključujući i finansijski sektor.”, ističe ona.

“Kontrolore obavezuje da korisnicima prava pruže mnogo više prava, nosiocima ličnih podataka i onim subjektima čije lične podatke obrađuju nego što je bilo do sada. Kontrolori će biti dužni da uspostave mehanizme kako bi dokazali da poštuju pravila uredbe”, ističe Čampara.

Firma će biti dužna prije nego joj se traži takav zahtjev, da zahtjev osiguraju u elektronskoj formi o onim čije podatke obrađuju naglašava Čampara.

Podsjećamo, BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i na tom putu se obavezala da uskladi svije zakonodavstvo za pravilima EU.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.